Hrvatska po cijenama sustigla Njemačku. Šansa za Crnu Goru?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 16.06.2026. 16:46 Min.. Verfügbar bis 16.06.2027. COSMO. Von Maja Maric.
Hrvatska po cijenama sustigla Njemačku. Šansa za Crnu Goru?
Stand:
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
Kava za pet eura, pizza za trideset. Jesu li to samo iznimke ili nova stvarnost hrvatskog turizma? Nove statistike pokazuju da je Hrvatska po cijenama sve bliže Njemačkoj, dok su Grčka, Španjolska i Portugal znatno jeftiniji. Što to znači za ovogodišnju sezonu i može li Crna Gora postati ozbiljna alternativa na Jadranu? Maja Marić razgovara s kolegom Nenadom Kreizerom, a zatim i Michaelom Baderom, savjetnikom i stručnjakom za turizam s bazom u Crnoj Gori.
Službeno smo ušli u drugu polovicu šestog mjeseca što znači da je mnogima na pameti - ljeto. Na Zapadnom Balkanu već je započelo školsko ferije, njemački đaci odbrojavaju zadnje tjedne, a i kalendarski smo skoro ušli u najtoplije godišnje doba. Ljetni godišnji odmor čini se kao prirodan slijed planova. Gdje idemo? Kada i koliko dugo? I koliko to sve košta?
A ako ste posljednjih godina ljetovali na Jadranu, vjerojatno ste uočili da sve košta - poprilično. Hrvatska je desetljećima među omiljenim destinacijama njemačkih turista, no posljednjih godina sve češće se govori o problemu rastu cijena. Sada su stigli i službeni podaci koji potvrđuju da nas "osjećaj" nije prevario.
Je li Hrvatska postala preskupa? Kako visoke cijene utječu na odluke turista? I može li konkurirati drugim zemljama iz Regije koje ne prate takav rast cijena? Računa li Crna Gora na turiste koji traže jeftiniji kutak Jadrana?
Crnogorska zastava ispred Svetog Stefana
O tome razgovaramo s našim kolegom Nenadom Kreizerom.
Nenade, što statistika o cijenama u Hrvatskoj točno kaže?
Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu potvrdio je prije nekoliko dana ono što su mnogi gosti u Hrvatskoj vidjeli i sami posljednjih godina. A to je da je ugostiteljska i hotelijerska ponuda u Hrvatskoj samo devet posto niža od razine cijena u Njemačkoj ali je osjetno viša od cijena u zemljama koje slove kao glavni konkurenti Hrvatskoj kada je riječ o turizmu.
Pa kako to konkretno izgleda?
Za turiste iz Njemačke su zemlje južne Europe u pravilu jeftinije. To najmanje vrijedi za Italiju koja je svega dva posto povoljnija od Njemačke kao i za već spomenutu Hrvatsku koja je devet posto jeftinija. No zato je Grčka povoljnija 18 posto, Španjolska 22 posto te Portugal čak 30 posto.
Plaža u Omišu
Kako su prošle ostale zemlje u regiji jugoistočne Europe koje sve više polažu na turizam?
Crna Gora je čitavih 39 posto povoljnija od Njemačke a rekorder u regiji je Sjeverna Makedonija u kojoj se jede, pije i noći čitavih 52 posto povoljnije nego u Njemačkoj. I Bugarska, koju sve više Nijemaca bira kada je u pitanju ljetni odmor je s 47 posto također osjetno jeftinija. Srbija i Bosna i Hercegovina se ne spominju u ovoj statistici jer ne spadaju u zemlje s osjetnim brojem njemačkih turista.
Kako stvari izgledaju za građane Njemačke koji se odluče odmor provesti negdje sjeverno?
U tom slučaju cijene u pravilu idu prema gore: najskuplji je Island te Švicarska koji su oko 50 posto skuplji nego Njemačka. Slično stvari stoje i sa Skandinavijom. Austrija kao jedno od omiljenih odredišta njemačkih turista je tek neznatno skuplja od Njemačke.
Poluprazna plaža na zadarskoj rivijeri
No da se vratimo jugu i Hrvatskoj, kao zemlji u kojoj i mnogi od naših slušatelja provode ljetni odmor. Što kažu odgovorni u turizmu na problematiku visokih cijena?
Ja već godinama pratim Turistički sajam u Berlinu, koji se održava početkom trećeg mjeseca, i cijene, pogotovo povišenje cijena je tu već neko vrijeme tema. Uglavnom se to odnosi na Hrvatsku koja je posebno nakon uvođenja eura početkom 2023. izjednačila cijene sa zapadom a u mnogim slučajevima je i čak prestigla.
Na pitanja o poskupljenju odgovorni su uglavnom pokušavali izbjeći odgovor tvrdeći kako se radi samo o pojedinim izoliranim slučajevima. Najnovija mantra turističkih radnika iz Hrvatske je da je Hrvatska proteklih godina mnogo ulagala u turističke objekte, koji su luksuzniji i u boljem stanju pa su stoga i skuplji. No problem je kako se čini ipak u izvanpansionskoj potrošnji i famoznim picama za 30 eura i kavi za pet.
Makarska
No ipak je nedavno nakon niza negativnih naslova pogotovo u najvažnijoj zemlji za hrvatski turizam, Njemačkoj, s najviših pozicija upućen apel.
Da, sam premijer Andrej Plenković i ministar turizma Tonči Tadić su nedavno apelirali na turističke radnike da snize cijene smještaja za 10 do 20 posto. To je odjeknulo i u njemačkim medijima. No upitno je koliko će to utjecati na ljude koji žive od turizma.
Michael Bader, savjetnik i stručnjak za turizam s bazom u Crnoj Gori, donosi pogled iz te zemlje koja se sve češće spominje kao zanimljiva alternativa Hrvatskoj na turističkoj karti jugoistočne Europe.
Konkurencija smo na neki način. Jer vidite, more je slično, hrana je slična, jezik je sličan. Ima tu dosta stvari koje su slične, a mi imamo, naravno, što se tiče Crne Gore, prednost. Naša priroda ima neke stvari kojih ima samo u Crnoj Gori. Počnimo od ovoga Titovog voza i Wild Beauty express voza, na primjer, to ima samo Crna Gora. Ako hoćete da se vozite ovim vozom morate da dođete u Crnu Goru. Sa druge strane, pošto još uvijek nismo član Europske unije, dugo se čeka na graničnim prelazima.
To će biti ove godine jedan veliki, veliki problem pošto znate, Europska unija je uvela Entry/Exit System, i to već sada, a još nismo u špicu sezone, dovodi do velikih gužvi na graničnim prijelazima. To je jedan od problema koje ćemo imati ove godine, gost će da kaže "e neću da čekam tamo tri sata, ja ću ostati u Hrvatskoj, bez obzira što to malo više košta". Treba da vidimo sve, odmor nije samo cijena, kako sam rekao, nego i odnos cijene i usluga i cijene i kvaliteta.
Oni se pak žale na visoke namete.
Zato je i ovaj apel visoke politike naišao na skepsu. No mediji su posljednjih tjedana uvelike uspoređivali visinu nameta i poreza u Hrvatskoj s ostakom Europske unije. I došli do zaključka da se Hrvatska tu nalazi u prosjeku. Dakle nameti nisu ni osjetno viši ni niži nego u ostatku Europe. Jedino što je natprosječno visoko je PDV od 25 posto što se naravno odražava i na maloprodajne cijene.
U svezi s tim se često ukazuje na jedan drugi dugoročni problem hrvatskog turizma a to je kratka sezona.
Da se ponovno vratim na sajam u Berlinu kojeg pratim već dvadesetak godina, najmanje toliko dugo se govori o potrebi produljenja sezone na Jadranu koja u svojoj punoj snazi traje posljednjih godina od sredine sedmog do sredine osmog mjeseca. I dok druge zemlje poput Grčke svoj turizam otvaraju već oko Uskrsa, ova ponuda se u Hrvatskoj svodi samo na nekoliko objekata. Grčka i Španjolska se u podsezoni otvaraju i dugotrajnim turistima poput umirovljenika. U Hrvatskoj je to samo slučaj s Istrom.
