Podjele nakon Thompsona

Novinari koji su bili na koncertu Marka Perkovića Thompsona navode da je tehnički sve odrađeno savršeno. Trajao je tri sata, zvuk je bio kristalno čist i svaki centimentar monumentalne bine bio je iskorišten. Bilo je i vatrometa kao i show s dronovima.

Satima prije toga Zagreb su prekrile prvenstveno hrvatske zastave, a zatim i svi drugi državni simboli. Posjetitelji su bili dobro raspoloženi i organizirani. Pa ipak su u javnost dospjele snimke na kojima u centru glavnog grada u državi skupina ljudi pjeva Juru i Bobana, jednu od (problematičnih) pjesama koje veličaju ustaštvo. Policijske reakcije nije bilo. Nije bila ni očekivana.

Danima kasnije, u medijima možete pronaći pregršt tekstova koji seciraju koncert, što stoji iza njega i što to znači za Hrvatsku budućnost. Povjesničari okrivljuju školstvo koje nejasno objašnjava problematiku NDH-a, slikovito objašnjavaju da bi "Isus pao u nesvjest da vidi hrvatske katolike", Portal Index spominje legalizaciju ustaštva pod premijerom Plenkovićem i podjelu hrvatskog društva na dvije strane.

Istovremeno neki sociolozi navode da se ovdje radi samo o "Ljudima koji traže zajednicu i indetifikaciju sa sebi sličnima u ovo doba puno životnih frustracija". HDZ-ov podpredsjednik Vlade, Branko Baočić, smatra da oni koji ovdje vide sramotu su "zaboravili kako ponos izgleda", a i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, za HRT je izjavio da je zadovoljan organizacijom koncerta i da su ustaška obilježja na koncertu bila "samo pojedinačni slučajevi".

Marko Perković Thompson etablirao se početkom devedesetih, tijekom rata, kao mladi hrvatski branitelj svojim hitom Bojna Čavoglave, koja počinje ustaškim pozdravom. Pjesma koja je u ratnim godinama ulazila u kategoriju budnice, lirske pjesme koja služi buđenju nacionalnih osjećaja, nešto što možemo pronaći kroz povijest književnosti, u novije vrijeme postala je kamen spoticanja zbog prvih stihova koji navode ustaški pozdrav.

Krajem devedesetih i dvijetisućitih godina Thompson je bio društveno upitan, čak i među konzervativnijim krugovima, ali se u zadnjih 7-8 godina dogodio radikalan pomak. Trenutno dobar dio Hrvatske, barem ovih pola milijuna na Hipodromu, Thompsona povezuje s domoljubljem, ponosom i tradicionalnim vrijednostima.

Kako je došlo do eksplozije potpore ovom osrednjem rock pjevaču koji uglavnom odbija pričati o problematičnim temama? Jesu li Crkva i vlada premijera Andreja Plenkovića pomogli u ovom stabilnom zaokretanju hrvatskih građana u desno?

Sa mnom je Siniša Bogdanić sa kratkim presjekom koncerta i svega što mu je prethodilo.

Siniša, subotnji koncert održan je pred, izvijestio je organizator, više od 504 tisuće posjetitelja na zagrebačkom hipodromu i time je postavljen rekord u masovnosti nekog glazbenog događaja u Hrvatskoj.

Organizator je tako rekao. Neke druge procjene kažu da je ipak riječ o 450.000 ljudi, što je i dalje vrlo velik broj.

Tko su bili ljudi koji su došli na taj koncert?

Rekao bih da su to bili mladi ljudi iz svih dijelova Hrvatske koji su se samoorganizirali i došli u glavni grad, a dobar dio njih došao je u aranžmanu crkvenih zajednica kojima pripadaju. Nema nekih točnih podataka, no snimljeno je bezbroj anketa iz kojih je jasno da je riječ i o velikom dijelu mladih koji su pristigli iz Njemačke, Austrije i, očekivano, iz Bosne i Hercegovine.

Mediji su već izvijestili o tomu da je Marko Perković s pozornice uzviknuo ustaški pozdrav „Za dom“ i da mu je masa odgovorila „Spremni!“ Pa ipak, svi nekako s oprezom naglašavaju kako se ne može reći da su svi posjetitelji tog koncerta simpatizeri NDH. Što su onda radili tamo?

Ako se mene pita, rekao bih da je to bila skupina ljudi koja je ipak labavo uvezana desnom ideologijom i svojevrsnim kultom Domovinskog rata, budući da ili potječu iz obitelji koje su stradale ili sami dolaze s područja koja su bila pogođena ratom. Ako govorimo o dijaspori, pogotovo dijaspori iz Njemačke, ona sama po sebi već inklinira tom naglašenom domoljublju kroz geste, a manje kroz djela. Svoja saznanja o Drugom svjetskom ratu uglavnom crpe iz obiteljskih priča i trauma nastalih u poraću Drugog svjetskog rata. Te neriješene priče plodan su supstrat za održavanje karijera, i glazbenih i političkih, a koje temelje na borbi protiv unutarnjeg neprijatelja, nepostojećih komunista, Jugoslavena i, kako se lijepo kaže „svih onih koji ne vole Hrvatsku“. I onda dolazimo do tvrdnji kako Thompson promovira ljubav i zajedništvo, no to je zajedništvo istomišljenika. Prava istina je da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja toliko dijeli hrvatske građane.

Organizatori tvrde da su slavili domovinu, zajedništvo i katoličku vjeru. Nije jasno gdje tu spada ustaški poklič koji je Thompsonov zaštitni znak. Što o svemu kažu vladajući političari?

Prvo treba reći da organizatori tvrde da nisu čuli nikakav zabranjeni povik. I to je zapravo nešto što ide na dušu premijera Andreja Plenkovića koji je ujedno i predsjednik HDZ-a. Upravo on je osnovao povjerenstvo koje je 2018. godine utvrdilo da je pozdrav “Za dom spremni” neustavan, ali će vojne postrojbe iz Domovinskog rata poput HOS-a imati iznimke prilikom obilježavanja spomena. Thomposonovi obožavatelji tvrde da se ovaj ZDS odnosi na HOS i ZDS iz Domovinskog rata te da nema veze sa fašizmom.

A premijer?

Nagađalo se da bi koncert mogao biti vrlo neugodan za europski uglednog Andreja Plenkovića, no on je, čini se, s vrhom HDZ-a odlučio na ovome ubrati poene kod desnog biračkog tijela pa je dan ranije, kako se to kaže, pod okriljem mraka, s djecom posjetio generalnu probu i snimio prigodne obiteljske fotografije s Thompsonom i podijelio ih s javnosti.

Andrej Plenković

Time je dao deklarativnu potporu Thomsponu, bez da se pojavio na samom koncertu, što su neki analitičari ocijenili mudrim manevrom. Generalnoj probi prisustvovali su i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Dan nakon koncerta, Davor Božinović nije krio zadovoljstvo s dobrom organizacijom, atmosferom i porukama koje su poslane. Zanimljivo, ni Božinović, u svemu ne vidi problem pa poručuje da je Hrvatska demokratska, europska i organizirana zemlja u kojoj svatko ima pravo na svoju glazbu, identitet i mirno okupljanje. Dapače, ne krije ni oduševljenje sa onim što je na koncertu vidio.

Pa ipak, policija je izvijestila da će postupati protiv onih koji su nosili zabranjena ustaška znakovlja?

Policija je odmah rekla kako će, uglavnom, djelovati post festum da ne izazove nerede. Prije i tijekom koncerta privedene su 123 osobe, od kojih 111 zbog posjedovanja pirotehničkih sredstava, ostali zbog narušavanja javnog reda i mira. Svi oni koji su nosili zabranjene simbole ili izvikivali zabranjene pozdrave snimljeni su i neće proći nekažnjeno, poručuju iz MUP-a. Pa se tako čini da će nekažnjeno proći samo glazbena zvijezda koja je uzviknula ustaški pozdrav s najveće pozornice u državi. Jer uzvik nije znak, a i može se kontekstualno tumačiti, kaže Plenkovićevo „povjerenstvo za prošlost“.

Sve se to događalo u Zagrebu u kojem su građani na lokalnim izborima izabrali lijevu vlast. Kako su Zagrepčani gledali na pola milijuna ljudi koji su, uglavnom odjeveni u crno, došli u njihov grad slaviti heroja desnice?

Jedan dio Zagrepčana je sigurno bio oduševljen. No, da, nije za smetnuti s uma da su Zagrepčani drugi put uzastopce birali lijevu vlast na nedavno održanim lokalnim izborima i da je Zagreb dugo željeni teritorij HDZ-u i desnim strankama. Mislim da mogu reći da su masovna okupljanja mladih u crnom u zagrebačkom središtu, ali i sam koncert, mnogi Zagrepčani doživjeli kao svojevrsno nametanje vrijednosti koje građani ne podržavaju pa čak i okupaciju „nepokorenog grada“. Dakako, gradovi pripadaju svima, pogotovo glavni gradovi pa je u duhu demokracije i gradska vlast logistički osigurala da sam događaj prođe u što boljem redu. No stranka Možemo je izgubila dio simpatizera i samim dopuštanjem da se koncert dogodi na zagrebačkom hipodromu.

Hipodrom i okolina bili su nakon koncerta pokriveni otpatcima

HDZ je oduševljen koncertom. A što kaže lijeva oporba?

Stranka Možemo traži da se sankcioniraju svi oni koji su proteklih dana po zagrebačkim ulicama i kafićima pjevali ustaške pjesme poput 'Jure i Bobana' i isticali ustaške simbole. Iz Možemo kažu da mnogi posjetitelji koncerta nisu podržavatelji ustaške ideologije koja se temelji na ubojstvima i istrebljenju ljudi zbog njihove nacije ili vjere ili uvjerenja, ali da će oni, kao stranka, nastaviti borbu da se "Za dom spremni" zabrani u svim kontekstima. Od Plenkovića očekuju da jasno osude upotrebu ustaškog pozdrava na koncertu te da cijela vladajuća većina prestane prešutno ili izričito dopuštati ustašku simboliku. Iz SDP-a poručuju da je koncert svjetska sramota uz potporu vlasti. Naglasili su i da je domoljublje odgovornost koja sve obvezuje da stvaraju društvo pravednosti, solidarnosti i uključivosti. Jer, samo u takvom društvu građani mogu živjeti dostojanstveno i slobodno. Ministar unutarnjih poslova Božinović pak političkim suparnicima odgovara takozvanim argumentom velikih brojki u programu javne televizije pa, posve netočno i manipulativno, odgovara da su ove dvije stranke pola milijuna hrvatskih građana „etiketirale“. Ne smijemo preskočiti ni pučku pravobraniteljicu Tenu Šimović Enwalter koja je osudila i ustaško znakovlje i ustaške pokliče i pjesme kojima, kaže, nije mjesto u Hrvatskoj 21. stoljeća.

A sam koncert, kako je on izgledao?

Rekao bih da je to bilo svojevrsno kvazireligijsko iskustvo, manje glazbeno, više ideološko. To je bila i misa i inicijacija, masovna psihoza pa i zauzimanje teritorija, posebice kroz projiciranje vjerskih simbola na nebo iznad grada. Oni koji su na koncertu bili kažu da im je to neponovljivo iskustvo života, zajedništva, kolektivnog zanosa, domoljublja i neopisivih osjećaja. Dakle to su stvarni citati stvarnih ljudi. Rekao bih da se ne razlikuje pretjerano od osjećaja i ekstaze kojima smo svjedočili kod masovnih dočeka rukometnih i nogometnih reprezentacija sa svjetskih natjecanja. Hrvatski građani prijemčivi su na domoljubni marketing na tom nekom najnižem nazivniku teritorija i etničke pripadnosti. Nažalost, kada se radi o borbi protiv korupcije, borbi za bolje obrazovanje, zauzimanju za ugrožene društvene skupine, tu domoljublje izostaje. I to je nešto što se nakon svakog kolektivnog zanosa iznova ispituje. Može li se domoljublje svesti na odlazak na koncert, suze izazvane masovnom ekstazom i slijepo branjenje, mitova, znakovlja i pokliča bez kojih bi, nesumnjivo, hrvatsko društvo bilo zdravije i prosperitetnije? U 2025. godini, čini se, još uvijek može.

Hvala Siniša!

O "desničarskom koncertu kontroverznog glazbenika koji koketira s nacizmom" pišu svi svjetski mediji. Kako DW u Njemačkoj, tako i Associated Press, NBC News i Reuters. Istovremeno, gotovo pola milijuna ljudi ne vidi ništa sporno u tome što nije moguće odrješito se odmaknuti od ustaške epizode u vlastitoj povijesti. U čemu imaju potporu države koja se ne može odlučiti zabranjuje li ili ipak ne zabranjuje ustaške simbole, znakovlje i pozdrave. Marko Perković Thompson, apsolutni rekorder u Hrvatskoj po broju posjetitelja na koncertu, i dalje tvrdi da njegove pjesme jednostavno predstavljaju samo "ljubav prema Bogu, domovini i njenim ljudima".