Ostavka Christina Schmidta otvara mnoga pitanja. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 12.05.2026. 25:26 Min.. Verfügbar bis 12.05.2027. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Ostavka Christiana Schmidta otvara mnoga pitanja
Stand:
Nenad Kreizer, Amir Sužanj, Boris Rabrenović
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, njemački političar Christian Schmidt je najavio ostavku. Sada se najviše špekulira o tome što je predstavnika međunarodne zajednice u BiH navelo na ovaj korak. Nenad Kreizer razgovara s novinarom i političkim analitičarem Seadom Numanovićem i reporterom Amirom Sužnjem o razlozima odlaska Christiana Schmidta i o budućnosti funkcije Visokog predstavnika u BiH.
Kada je prije nešto manje od pet godina preuzeo dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, za Christiana Schmidta je malo tko znao izvan Njemačke. Kao političar bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Schmidt je u kabinetu kancelarke Angele Merkel obnašao funkciju ministra poljoprivrede. I po mišljenju mnogih ne baš uspješno. Mnogima je u sjećanju ostalo njegovo glasanje o produljenju upotrebe pesticida Glifosatu koje je u Europskoj uniji obavio bez konzultacije s vladom u Berlinu i protiv volje koalicijskog partnera SPD-a.
No upravo ga je Angela Merkel u ljeto 2021. postavila na odgovorno mjesto Visokog predstavnika koji bi trebao Bosnu i Hercegovinu definitivno dovesti na put funkcionirajuće pravne države s ciljem što brže integracije u Europsku uniju. To je uostalom i bio deklarirani prioritet Berlina i kancelarke Merkel koja je nekoliko godina prije i pokranula projekt Berlinskog procesa za zapadni Balkan.
Nepunih pet godina kasnije Schmidt, službeno iz osobnih razloga, podnosi ostavku. O pravim razlozima se nagađa a ostaje i otvoreno pitanje hoće li se međunarodna zajednica uspjeti dogovoriti oko njegovog nasljednika.
Bosanskohercegovački politički krugovi i javnost od nedjelje, kad je objavljena vijest da je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt podnio ostavku, a pogotovo od juče, kad je ostavka i službeno potvrđena, žive u pravoj groznici pitanja i dilema. Zašto je prvi čovjek podnio ostavku i šta to donosi Bosni i Hercegovini? Sa nama je u ovim trenucima naš dopisnik iz Sarajeva Amir Sužanj.
Ostavka Schmidta je, Amire, glasno odjeknula i izazvala iznenađenje u velikom dijelu javnosti, ali i u pojedinim političkim krugovima, koji ne znaju prave razloge. Šta je do sada poznato?
Iako su pojedini mediji i ranije nagovještavali mogućnost odlaska Christiana Schmidta, potvrda iz Ureda viskog predstavnika u Sarajevu da je njemački diplomata zbog ličnih razloga podnio ostavku na tu funkciju, ali da će ostati na toj dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika, bila je doista iznenađenje za veliki broj građana, ali i za pojedine političke krugove. U vrijeme dolaska Schmidta na poziciju visokog predstavnika, iz njegovog ureda su u više navrata potvrđivali kako se Schmidt nada da će se kraj njegovog mandata poklopiti sa zatvaranjem OHR-a, što bi značilo da će Bosna i Hercegovina u njegovoj eri ispuniti sve uslove da više ne bude svojevrsni međunarodni protektorat i da će domaće institucije u potpunosti preuzeti odgovornost za vođenje zemlje. Sad, na kraju njegove diplomatske misije u Bosni i Hercegovini, situacija je sasvim drugačija – na djelu je puna blokada institucija, prije svega državnog Parlamenta, evropski put Bosne i Hercegovine je u zastoju, političke tenzije u zemlji su visoke, a Schmidt odlazi uz utisak potpunog poraza.
Parlament Bosne i Hercegovine
Šta kažu medijski krugovi u Bosni i Hercegovini, zašto Christian Schmidt tako naglo - bar naizgled naglo - odlazi?
Razlozi nisu potpuno jasni, mnogo je maglovitih pojedinosti. Dok traju razna nagađanja je li odstupio pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, iz diplomatskih krugova u Sarajevu, zasad nezvanično, čuju se mišljenja kako je ključ Schmidtovog neslaganja sa Vašingtonom, koje tinja već mjesecima, zapravo američki interes za gradnju velikog energetskog projekta – Južne plinske interkonekcije, koju će graditi američka kompanija bliska Trampu i koja će plinovodom povezati Bosnu i Hercegovinu sa Hrvatskom i tako smanjiti zavisnost od ruskog plina. Njegova ostavka dovodi se u vezu sa pitanjem državne imovine, najosjetljivijeg političkog pitanja bez čijeg zakonskog rješavanja nema izgradnje plinovoda, a trenutno je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom, koju je nametnuo upravo visoki predstavnik. SAD su, kako se tvrdi, zamjerile visokom predstavniku to što nije riješio pitanje raspolaganja državnom imovinom, nakon što su vlasti u BiH u kratkom periodu uradile sve potrebne procedure za početak projekta Južne interkonekcije. Izjava poslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine Jasmina Emrića pokazuje da ni visoki funkcioneri nemaju jasne informacije zašto je Schmidt odlučio da odstupi.
“Neki vrlo ozbiljni razlozi postoje, pa je Christian Schmidt odlučio podnijeti ostavku. To se povezuje i sa rješavanjem statusa i pitanja državne imovine, odnosno, donošenja nekog modela koji bi olakšao investicije u Bosni i Hercegovini.”
Zašto je državna imovina predmet sporenja i jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini?
Vlasti u Sarajevu i Banjaluci već godinama su u konfliktu kome pripada imovina – entitetu Ili državi, uprkos tumačenjima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prema kojima je titular državne imovine država, ali ona može biti data na korištenje entitetima. Međutim, neophodno je donijeti zakonsko rješenje kojim bi to bilo i definitivno riješeno na način da niži, lokalni organi vlasti mogu realizovati projekte na svom području, što je danas, u vrijeme zabrane raspolaganja tom imovinom, nemoguće. To rješenje mogao bi nametnuti samo visoki predstavnik jer je zbog oštrih neslaganja nemoguće da se takav zakon donese u državnom Parlamentu.
Upada u oči da je ostavka potvrđena upravo pred redovni polugodišnji izvještaj Vijeću sigurnosti o stanju u Bosni i Hercegovini. Govorimo li o slučajnosti?
Teško je to tvrditi, ali vrlo je znakovit tajming u kojem je odlučio da se povuče – upravo pred izvještaj o stanju u zemlji u kojem je naveo da se rukovodstvo Republike Srpske vratilo secesionističkim stavovima i da je narativ o opasnosti islama za kršćanstvo i Evropu, koji uključuje i predstavljanje Bosne i Hercegovine kao poprišta sukoba civilizacija, usmjeren na dalju razgradnju Bosne i Hercegovine, baš kao i nedavna zagrebačka debata o trećem entitetu, koja je izazvala brojne reakcije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt
Šta kažu zvaničnici Republike Srpske o ostavci Christana Schmidta?
Vlasti Republike Srpske upadljivo nastoje ostaviti utisak kako je odlazak Christana Schmidta – ne ostavka, jer oni ga ne priznaju, nego odlazak – njihova velika pobjeda na međunarodmnom planu i rezultat njihovih diplomatskih aktivnosti, u prvom redu u kontaktima sa administracijom predsjednika Donalda Trampa. To tumače kao dokaz da je Schmidt nelegalno bio na funkciji visokog predstavnika i donosio nelegalne odluke jer nikad nije potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, što oni tvrde od dolaska njemačkog diplomate na tu funkciju. Vlast tog entiteta najavila je da će zahtijevati poništavanje svih Schmidtovih odluka i akata koje je on donio. Nekadašnji entitetski predsjednik Milorad Dodik, danas čovjek koji vuče sve konce s pozicije najjače stranke u Republici Srpskoj i koji je Schmidta nazivao raznim pogrdnim imenima, čak i fašistom i Hitlerovim sljedbenikom, ide i korak dalje tražeći sankcije za Christiana Schmidta zbog, kao kaže, nelegalnog predstavljanja, nelegalnog donošenja odluka i antidejtonskog djelovanja. Smatra da novi visok predstavnik ne može biti imenovan bez sagrasnosti iz Republike Srpske kao potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.
“Taj je majmun nama uzeo tri godine. Jedino što se sada vidi u njegovom teretu i smeću to je da je uništio Bosnu i Hercegovinu. Uništio je međunacionalne odnose. Ko će doći sljedeći? Ako je to u skladu sa procedurom, mi moramo dati prijedlog. Kada mi utvrdimo prijedlog, onda će on biti potvrđen na Savjetu bezbjednosti, to je jedini put. A ako mi prihvatimo taj prijedlog, mi ćemo tražiti da se njegov mandat ograniči na godinu-dvije dana i da počisti ovo smeće koje su napravili do sada visoki predstavnici. Na taj način da dođemo do izvornog Dejtona i da krenemo da gradimo neke međusobne odnose bez stranaca. Ako toga nema, jasnog mandata, mi smo protiv”.
Milorad Dodik
Milorad Dodik je, to ne treba zaboraviti, osuđen na pravosnažnu zatvorsku kaznu i zabranu političkog djelovanja zbog nepoštivanja i kršenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, pa je i to jedan od razloga zašto funkcioneri iz Republike Srpske zagovaraju i traže ukidanje svih njegovih odluka i njihovih političkih posljedica.
Amire, šta kažu stranke sa sjedištem u Sarajevu?
E, tu su mišljenja prilično podijeljena kad je riječ o Schmidtu personalno. Prije toga treba naglasiti da se sve stranke čije je sjedište u Sarajevu slažu u jednom, i taj stav je dijametralno suprotan od onoga iz Republike Srpske - nije vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika jer Bosna i Hercegovina nije ispunila uslove i ciljeve koji su predviđeni i propisani da bi OHR okončao svoju misiju u Bosni i Hercegovini. Kad je riječ o Schmidtu lično, tu moramo imati na umu da je jedna njegova odluka imala velike, čak presudne posljedice na političku konfiguraciju u zemlji i na sastav vladajuće koalicije nakon izbora 2022. godine.
Sarajevo
Znači li to da je Schmidt direktno uticao i na neki način krojio sastav i strukturu vlasti u Bosni i Hercegovini?
Najkontroverznija odluka u Schmidtovom mandatu je ona donesena u izbornoj noći prije tri i po godine, kojom je praktično suspendovao Ustav i omogućio da u vladajućoj koaliciji na državnom i na nivou Federacije BiH umjesto najjače stranke sa bošnjačkim predznakom, Stranke demokratske akcije, bude sarajevska Trojka - Socijaldemokratska partija, Naša Stranka i Narod i pravda. U Stranci demokratske akcije, ali i njenom dugogodišnjem koalicionom partneru Demokratskoj fronti, tu odluku su nazvali napadom na ustavni poredak i flagrantnim antifdejtonskom djelovanjem. Visoki funkcioner Demokratske fronte i poslanik u državnom Parlamentu Zlatan Begić poručio je kako će Schmidt ostati upamćen po suspenziji Ustava, rušenju demokratije i direktnom uplivu u sastav vlasti u Bosni i Hercegovini.
“Mandat visokog predstavnika i svih njih je bio da osigura fer izbore. Zna se šta su fer izbori u smislu demokratskih standarda pravne naravi. Prvo imamo intervenciju u izbornoj noći. Zamislite koja je to pljuska svim građanima! Zašto ste glasali? Što ste džaba izlazili na biračka mjesta? A nakon toga imamo kršenje Ustava, suspenziju Ustava… Jedini pravi odgovor je bio da niko od nas ne preuzme mandate nakon onoga što je urađeno u izbornoj noći. Međutim, imali ste jednu ekipu, koja je odmah rekla: evo nas, mi smo na raspolaganju! I to je to”.
Nakon Zlatana Begića ostalo je još da čujemo kakve su reakcije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, koja je treći stub vlasti u zemlji.
Iako su se često čule optužbe iz Sarajeva da je Schmidt mnoge svoje odluke donio po želji HDZ-a BiH i Zagreba, najjača stranka s hrvatskim predznakom je u reakciji na ostavku Schmidta poručila kako je neophodna transformacija Ureda visokog predstavnika i njegovo izmještanje iz Bosne i Hercegovine. Međutim, to je već priča šta slijedi nakon odlaska njemačkog diplomate.
O ostavci visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta razgovaramo sa sarajevskim novinarom, urednikom portala politički.ba Seadom Numanovićem.
Koliko god se takva mogućnost provlačila u pojedinim medijima, gospodine Numanoviću, ostavka šefa OHR-a odjeknula je kao iznenađenje. Mnogo je nedoumica, a prva od njih je svakako ona je li ostavka doista lična Schmidtova odluka ili je iznuđena američkim pritiskom, kako nagovještavaju brojni mediji, ali i diplomatski krugovi?
Ne trebamo se baviti procjenama, trebamo se držati onoga što je Schmidt govorio svo ovo vrijeme. Prošle godine je on bio gost na BHT-u u emisiji Jutro za sve kod kolege Zvonka Komšića, koji ga je pitao hoće li podnijeti ostavku i on je rezolutan bio u tome da ne samo da neće podnijeti ostavku, ne samo da on ne želi i ne planira otići, nego on misli da treba biti zadnji isoki predstavnik, što je nešto što je on već i ranije govorio, tako da je to kontinuitet i odraz njegovog stvarnog mišljenja. Također je rekao da je nemalo iznenađen medijskim navodima u Bosni i Hercegovini, koje su to sugerirale i najavljivale, a ja sam jedan od prvih, ako ne i prvi koji je to najavio.
Nepunih pet mjeseci kasnije Christian Schmidt je najavio svoju ostavku. Sada se pojavljuje jedna druga opcija kao narativ dijela vladajućih stranaka u federaciji, pogotovo SDP-a, koji smatra da Schmidt neće potpisati tu svoju ostavku i da će nastaviti raditi svoj posao i da će na kraju krajeva se pokazati kao osoba koja je spremna da se potuče, figurativno kazano, sa Amerikancima. Sve su to besmislice.
Zbog čega Amerikancima? Govorili smo o nekakvim interesima, ali stvari su prilično komplicirane sa tom interkonekcijom plinskom. U čemu je stvar? Amerikanci, tako je narativ, recimo kako je to Frankfurt Allgemeine Zeitung prenio, sugerira da amerikanci uklanjaju Schmidta zato jer on ne surađuje kad je u pitanju ta takozvana državna imovina. O čemu se konkretno radi? Ima li to temelja, takve insinuacije?
To jeste dio slagalice, ona jeste komplicirana, ali stvari su u suštini vrlo jednostavne. Schmidt je od početka se pokazao kao svojeglav čovjek. On je došao u Bosnu sa misijom da od Bosne napravi državu preko koje će se ponovo na velika vrata vratiti u njemačku politiku. Dakle, on niti jednog trenutka nije razmišljao, niti sada čak pomišlja o vlastitom penzioniranju. Kada je državna imovina u pitanju, ona jeste komplicirana.
Ta južna plinska interkonekcija kao i koridor PC, kao i mnogi drugi stvari koje su strateške, od suštinske važnosti ne samo za Amerikance, nego pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, prolazi kroz teritorije koje potpadaju pod državnu imovinu i to se pitanje više mora riješiti.
Jer odista sve te prepreke, odnosno ta jedna prepreka koja se zove državna imovina, onemogućavaju velike investicije u Bosni, uključujući i tu južnu plinsku interkonekciju.
Amire, šta se očekuje nakon odlaska Christiana Schmidta i šta će to donijeti Bosni i Hercegovini?
Zasad je izvjesno da Ured visokog predstavnika neće biti ugašen, a govori se i o nekim personalnim rješenjima. Mediji tvrde da su u uskom krugu za mogućeg Schmidtovog nasljednika dva Italijana – Emanuel Žofre, koji je, kako se tvrdi, blizak sa otpravnikom poslova američke ambasade u Sarajevu Džonom Ginkelom, i nekadašnji ambasador Italije u Srbiji i Rusiji Antonio Zanardi Landi. Postoje nagovještaji da Vašington na tom mjestu želi nekoga ko će biti sposoban da sarađuje s političkim vrhom Republike Srpske, a prihvatljiv je za Moskvu. Međutim, mnogo je bitnije kakve će ovlasti imati Schmidtov nasljednik i ko će mu biti politička podrška za odluke i djelovanje, što je Schmidt očito izgubio u posljednjoj fazi svog mandata. U svakom slučaju, OHR nastavlja misiju u nadi da će ta misija biti dovedena do kraja na način koji je nekad davno propisan. Poslušajmo kako to pojašnjava poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Saša Magazinović.
“Jedan sam od onih koji bi želio i živi za dan kada će u budućnosti Ured OHR-a biti zatvoren zato što smo ispunili sve uslove, a to znači da je Bosna i Hercegovina stabilna i politički funkcionalna država.”
Jasno je da se Bosna i Hercegovina našla u vrtlogu globalnih geopolitičkih preslagivanja i da će pozicija visokog predstavnika u budućnost umnogome zavisiti od toga ko ima uticaj nad OHR-om. To je vrlo rizična pozicija za zemlju sa rovitom političkom stabilnošću u ambijentu sve očitijeg redefinisanja Dejtonskog sporazuma u kojem se nadjačavaju moćni globalni politički igrači i u kojem je sve nepredvidivo i ništa nije nemoguće. Pred Bosnom i Hercegovinom je period nove neizvjesnosti, sasvim drugačije od one koja vlada evo gotovo trideset godina.
