Američke sankcije NIS-u imaju posljedice i za Hrvatsku. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 27.10.2025. 19:46 Min.. Verfügbar bis 27.10.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Američke sankcije NIS-u pogađaju i Hrvatsku
Stand:
Maja Marić, Siniša Bogdanić, Boris Rabrenović
Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS), u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, potresle su energetske veze regije. Hrvatski JANAF zbog sankcija ne smije transportirati naftu za Srbiju, dok Mađarska pokušava preuzeti dio posla kroz MOL i planirani naftovod prema Beogradu. Kako rastu politički i ekonomski pritisci rastu, donosi Siniša Bogdanić. Maja Marić razgovara s ekonomskim stručnjakom Zdeslavom Matićem o mogućem rješenju da se osigura stabilna opskrba energijom u regiji.
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije NIS-u. Toj naftnoj kompaniji je ograničen pristup međunarodnim financijskim tržištima i ugovorima zbog većinskog ruskog udjela u vlasništvu. Iako je američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) izdao privremene dozvole kojima NIS može nastaviti dio poslovanja, te dozvole su vremenski ograničene, a rad NIS-a je pod stalnim nadzorom.
No ne radi se o pitanju koje pogađa samo Srbiju. NIS je ključan za opskrbu domaćeg tržišta naftom i derivatima, a njegova glavna rafinerija u Pančevu gotovo u potpunosti ovisi o sirovoj nafti koja dolazi preko hrvatskog sustava JANAF. Hrvatski Jadranski naftovod (JANAF) našao se u osjetljivoj poziciji jer se boje riskirati vlastite poslovne i međunarodne odnose.
U isto vrijeme, mađarska naftna kompanija MOL najavila je povećanje isporuka goriva u Srbiju kako bi ublažila posljedice sankcija. No stručnjaci upozoravaju da postojeći logistički kapaciteti ne mogu u potpunosti zamijeniti JANAF-ov naftovod.
Što se točno događa i koje su moguće geopolitičke i ekonomske posljedice, donosi kolega Siniša Bogdanić.
Siniša, za početak objasnimo našim slušateljima što je to Janaf i koliko je on važan za Hrvatsku i regiju? To je, zapravo, skraćenica od Jadranski naftovod?
To je jedna od najvažnijih hrvatskih kompanija, monopolističkog tipa, čiji je glavni posao transport sirove nafte iz jadranske luke Omišalj prema rafinerijama na istoku pri čemu naftu uglavnom šalje u Srbiju, Mađarsku i posredno u Bosnu i Hercegovinu. Republika Hrvatska je vlasnik oko 84 posto Janafa.
Rezervoari Janafa na Krku, Omišalj
Janaf kontrolira jedini naftovod kojim se do sada opskrbljivala NIS-ova rafinerija u Pančevu, a time i veći dio Srbije. Koliko Hrvatska na tome zarađuje?
Točno, posljedično iz Srbije tako u Hrvatsku stiže i značajna količina novca za tu uslugu. Janafu su ukupni prihodi u 2024. godini iznosili više od 136 milijuna eura prema službenim nerevidiranim i konsolidiranim financijskim izvještajima. U prvom polugodištu tekuće godine bilježi 69 milijuna eura ukupnih prihoda, što je oko 2,5% više nego prethodne godine u istom razdoblju. Prema javno objavljen podacima, udio prihoda koji dolazi iz Srbije kreće se od 35 do 40 posto. Dakle, trenutno "iz prvih redova" pratimo kako globalna geopolitika izravno utječe na lokalnu i regionalnu infrastrukturu i ekonomiju.
Neovisni ekonomski analitičar Zdeslav Matić pojasnio nam je kako je uopće došlo do ove situacije:
Paralelu možemo povući sa problemom s opskrbom plinom. Srbija je zadnjih deset godina odbijala da se poveže na zapadne plinske tokove iako je hrvatski plinski sustav u neposrednoj blizini. Ona je inzistirala na potpunoj opskrbi s istoka, opskrbi Gazpromovim plinom. I sad se dovela u situaciju, kad je odluka donešena da se prestane kupovati ruski plin, da će u jednom trenutku ostati bez plina. Slična priča je i sa naftom. Oni su znali od siječnja, od devetog siječnja kada su uvedene sankcije prema Gazprom Neftu, da je Gazprom Neft ključan suvlasnik Naftne industrije Srbije i da nešto moraju napraviti. Unazad nekoliko mjeseci te sankcije su postale sve češće, njihov ritam odobravanja produžavanja je postao sve češći, a nekakav jalovi pokušaj da prebace vlasništvo u rujnu sa Gazprom Nefta na tvrtku kćer nije nikog uvjerio da su u toj situaciji ozbiljni. I na kraju smo se doveli u situaciju da Srbija kao država nije reagirala i Amerika je odlučila jednostavno odraditi što je odlučila. Nikome nije jasno čemu smo devet mjeseci izgubili. Stvar je vrlo banalna, jednostavno treba deinvestirati sa entiteta koji je pod sankcijama na nekakav entitet koji to nije. Sad je li to ruski entitet, da li je to srpski entitet... Sumnjam da će biti neki treći entitet s obzirom na veze Srbije i Rusije. Daleko sumnjam da će itko u Srbiji zdravog razuma udio u naftnoj industriji prepustiti bilo Hrvatima bilo Mađarima, koliko god oni bili prijatelji ili neprijatelji.
Dakle, sankcije su dovele u nezgodnu poziciju i Hrvatsku i Srbiju, nešto manje Bosnu i Hercegovinu. O čemu se točno radi?
Problem je u tome što je naftna industrija Srbije ili NIS u vlasništvu tri glavna dioničara, ruskog Gazprom Nefta, Republike Srbije i Intelligencea, ruskog dioničkog društva. To, dakako, kolidira sa sankcijama koje su Sjedinjene Države nametnule ruskim energetskim kompanijama zbog čega je Janaf imao privremenu dozvolu za transport nafte prema Pančevu. Dozvola je bila ograničenog trajanja, a njezin istek znači automatsku zabranu svih novih isporuka nafte iz Hrvatske prema Srbiji preko Janafa. Time se NIS-u davalo vrijeme za restrukturiranje vlasništva.
Kolika je konkretno uznemirenost ovom situacijom u Bosni i Hercegovini i kako je ona zahvaćena?
Bosna i Hercegovina, kao sekundarni korisnik NIS-ove proizvodnje, također je pogođena jer četvrtina njihove nafte dolazi preko Janafa iz Pančeva. U ovom trenutku ne očekuju se trenutačni poremećaji opskrbe u toj zemlji, ako je suditi prema izjavi tamošnjih energetskih stručnjaka, no alternative se traže, primjerice kroz mađarski MOL. Tamošnji stručnjaci upozoravaju da bi nastavak krize mogao rezultirati rastom cijena, nestabilnostima na tržištu te problemima za benzinske pumpe i industriju. Što se Srbije tiče, neki srbijanski stručnjaci procjenjuju da postoje zalihe za nekoliko mjeseci, ali da dugoročno nema rješenja bez alternativnih modela dopreme nafte ili promjene vlasništva nad NIS-om.
Naftovod Mola koji povezuje Mađarsku sa Srbijom
Tu onda dolazimo i do ponude Hrvatske da kupi Naftnu industriju Srbije?
Da, ali ta ponuda je zapravo bila anegdota, sitno podbadanje susjeda koji još uvijek nisu riješili račune ratnih devedesetih godina. Naime, hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar je 9.10. izvijestio da dozvola za transport prema Srbiji istječe za tjedan dana i da je to to do daljnjega, budući da je Hrvatska lojalan partner i u Europskoj uniji i u NATO Savezu. Kaže i da Janaf neće biti zbog toga u gubitcima, ali da će imati manju dobit. Naime, Hrvatsku zabrinjava da bi nastala kriza mogla Janafu učiniti štetu od 18 milijuna eura, ako sankcije ostanu do kraja godine. U tom svjetlu, Šušnjar je kazao da je Hrvatska razmotrila preuzeti NIS i to je nazvao ispruženom rukom kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja Janafa i zaštitilo interese tvrtke koji su već 40 godina usko povezani s NIS-om. To je, dakako, u Hrvatskoj javnosti dočekano sa podsmijehom i gotovo da nitko tu ponudu nije shvatio ozbiljno.
Ta ponuda ni u Srbiji nije shvaćena ozbiljno?
Naravno da nije pa je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uzvratio jednako ozbiljnom protuponudom. Teško je zamisliti scenarij u kojem bi Srbija prepustila važan dio energetske infrastrukture Zagrebu u kojemu vlada, rekao bih opravdani dojam, da je Moskva Beogradu ipak važnija od Bruxellesa. Vučić je kazao da će obavijestiti Hrvatsku ako, citiram, ruski prijatelji i partneri budu spremni na prodaju. Također je kazao i da je Srbija spremna za kupovinu Hrvatske elektroprivrede te da je spreman dati 50 posto više od bilo kojeg ponuditelja pa makar cijenama licitirali Sjedinjene Države, Kina i Njemačka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić
Što o svemu kaže premijer Andrej Plenković?
Plenković je novinarima objasnio da je Hrvatska s američkom stranom radila na odgađanju sankcija NIS-u kako bi se spriječila energetska ugroza Srbije. Primjena sankcija je tako od siječnja/januara, kaže, odgađana čak osam puta tijekom kojih je Beograd imao vremena za iznalaženje alternative ili promjenu vlasništva u NIS-u. Plenković je dodao da je Hrvatska, nakon što su sankcije stupile na snagu, morala obustaviti dotok nafte jer bi u protivnom dovela Janaf u pravni problem i praktički u režim sankcija, što bi bilo, kako kaže, potpuno besmisleno. U slučaju restrukturiranja NIS-a "sankcija više ne bi bilo i sve bi funkcioniralo normalno", zaključio je hrvatski premijer svjestan da će i Hrvatska platiti visoku cijenu nastale situacije.
Srbijanski predsjednik Vučić, neizravno, poručuje sugrađanima da ima vremena za rješavanje krize?
Da, kaže da su skladišta puna i da bi postojeće zalihe trebale osigurati opskrbu Srbiji do kraja godine. Neće biti nestašice sirove nafte, derivata niti energetske krize, poručio je građanima prošlog tjedna. No strani mediji poput Reutersa tvrde, a temeljem neimenovanih ali pouzdanih izvora u Srbiji, da je ostalo još samo nekoliko dana do trenutka kad će NIS-ova rafinerija u Pančevu morati obustaviti preradu sirove nafte. Zapravo je i Vučić početkom listopada, kada je eskalirala kriza oko isteka dozvole, kazao da je teško očekivati da će rafinerija raditi nakon 1.11. ako se cjevovod zatvori.
Prema tim istim izvorima, nafta za Srbiju stigla je u hrvatski Omišalj još 9. listopada no nije krenula dalje?
Da, radi se o tankeru Maran Helios, s milijunom barela kazahstanske nafte, koja je trebala završiti u Pančevu. No gorivo nije prebačeno u Srbiju, tvrdi izvor blizak situaciji. Janaf je kazao da je dan ranije isporučio sve što je bilo u sustavu pod vlasništvom NIS-a što će reći da kazahastansku naftu nije ni primio u sustav. Dvije su opcije: nafta će i dalje čekati na eventualni transport prema Srbiji ili će biti prodana drugom kupcu. Riječ je o količini nafte koja bi NIS-u bila dovoljna za desetak dana prerade.
