Tko je kriv za skupo ljetovanje u Hrvatskoj?

Vrijeme godišnjih odmora je na vrhuncu, posljednjeg vikenda u nekoliko njemačkih saveznih pokrajina su počeli školski praznici, sljedećeg vikenda slijede i posljednje pokrajine Bavarska i Baden Wuerttemberg.

Za sada je prerano govoriti o tome kakva je ova turistička sezona bila da turizam na istočnoj obali Jadrana, prve rječite brojke će se moći znati tek krajem glavne sezone dakle početkom rujna tj. septembra. No već sad su mediji puni napisa o razočaranim gostima koji se žale na previsoke cijene smješaja ali ponajprije vanpansionske potrošnje, dakle jela i pića u restoranima i ostalim uslugama.

Pogled na Dubrovnik

Mediji u Njemačkoj su se naravno na početku sezone raspisali o cijenama u omiljenim turističkim odredištima pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska je doduše još uvijek među onim zemljama u kojima je odmor u prosjeku jeftiniji nego u Njemačkoj ali je u međuvremenu daleko skuplja od konkurentskih zemalja poput Španjolske ili Grčke, o Turskoj da se i ne govori.

Tu su i brojni blogeri i influenceri koji govore o horor cijenama poput šest eura za kolu ili 20 eura za porciju ćevapa. Naravno da su ovo ekstremni primjeri ali ostaje činjenica da Hrvatska više ne spada u kategoriju jeftinih odredišta za odmor.

Je li Hrvatska obala još uvijek pristupačna do sada najvjernijoj grupi turista, cijelim obiteljima i to pogotovo onima s istoka Europe koji su spasili hrvatski turizam u devedesetima?

Mnogi turistički radnici krivnju za visoke cijene svaljuju na državu koja svojim visokim porezima i nametima i turističke usluge čini skupima.

Od kolega SIniše Bogdanića iz Zagreba saznajemo kakvo je trenutačno stanje na Jadranu na kojem je, kako se bilježi, manje turista od očekivanog.

Siniša, čini se da je svaki početak turističke sezone u Hrvatskoj isti. U svibnju i lipnju komentira se kako je turista manje, kako su cijene previsoke i kako je Hrvatska doživjela krah.

Tako je bilo i ove godine. Komentari na društvenim mrežama, ali i novinska izvješća, govorili su da stranih turista nema, da nas čeka veliko razočaranje na kraju godine i da se Hrvatska suočava s propašću turističkog modela od kojeg živi. Za nekontrolirani rast cijena tada se krenulo kriviti privatne iznajmljivače apartmana i trgovačke lance koji diktiraju cijene. Podaci kazuju da je u svibnju/maju bilo 8 posto manje dolazaka nego godinu dana ranije. No isto tako, čini se da se domaći gosti vraćaju na more jer je broj dolazaka domaćih turista porastao za čak 19 posto. Kad se podvuče crta, to je deficit od nekih 5 posto tijekom početka sezone. No stvari su se kasnije popravile, sudeći prema informacijama iz Ministarstva turizma.

Zašto se to dogodilo?

Profesionalci u turizmu kažu da je to posljedica ovogodišnjih rasporeda praznika i blagdana. Između ostalog, zaključili su da su ove godine, zbog toga što su Duhovi pali u lipnju/junu, a ne u svibnju/maju, izostali njemački turisti. Njih je u svibnju, prema broju noćenja, a on se prati kroz sustav eVisitor,  bilo upola manje nego u svibnju 2024. godine.

HDZ-ov ministar turizma Tonči Glavina šalje umirujuće signale i tvrdi da će sezona biti bolja no ikad. Kako to objašnjava?

Prije nekoliko dana je kazao da se sada već mogu predvidjeti konačni rezultati budući da srpanj/juli i kolovoz/avgust donose čak 58 posto cijelog turističkog prometa. Kazao je i da se trendovi mijenjaju te da gosti više ne bukiraju last minute, nego last second. Na otvorenom dijelu redovne sjednice Vlade osvrnuo se na ukupne podatke o dosadašnjem tijeku turističke sezone i naveo da je zabilježeno 9 milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja. Kada se usporedi 15. srpnja ove godine s istim danom prošle, to iznosi 2 posto više u dolascima i u noćenjima. U glavnom dijelu sezone, kaže Glavina, Hrvatska ne traži rast već održivost. Želja mu je da brojke ne idu iznad onoga što je hrvatski turizam ostvario posljednje dvije godine i da Hrvatska postane cjelogodišnja turistička destinacija. Dakako, to je ono što slušamo od ministara turizma zadnjih 15 godina, ako ne i duže.

Zanimljivo je da je ministar Glavina odlučio uputiti medije kako treba izvještavati o sezoni i o čemu ne bi smjeli pisati i govoriti. Glasine ili istina?

Da, ministar se postavio kao da su mediji njegov propagandni stroj pa je izjavio da ne bi trebali izvještavati o skupoj ponudi i dovoditi u pitanje rast cijena. Smatra da sada nije vrijeme u kojem treba problematizirati cijene, nego da bi se Hrvatsku trebalo predstavljati kao zemlju koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete. Spomenuo je istraživanje prema kojemu su cijene u Hrvatskoj 14 posto niže nego u Njemačkoj. Razgovor o cijenama treba ostaviti za jesen i zimu, kaže ministar. Kao da se te cijene održavaju samo na turiste, a ne i na lokalno stanovništvo koje tijekom ljeta na obali plaća znatno skuplju hranu i druge potrepštine.

Plaža u Omišu

Ministar Glavina je, zapravo, uvjeren da je turizam indikator toga da hrvatski građani bolje žive?

Da, između ostalog je izjavio da građani putuju unutar granica više no ikad prije i da je to indikator sve boljeg života u Hrvatskoj. „Nikad više Hrvata nije putovalo što potvrđuje da nam raste standard. Rast plaća i mirovina je vidljiv i po turizmu i turističkoj potrošnji”, izjavio je ministar i tako navukao bijes umirovljenika koji su u Hrvatskoj, uglavnom siromašni i u prosjeku preživljavaju sa 600 eura mjesečno. Bijes ne čudi ako znamo i da sam ministar Glavina ima luksuznu vilu s bazenom koju iznajmljuje turistima. Doduše, u skladu s onim što propovijeda, ove je godine spustio cijenu za najam tog objekta u Klisu za 15 posto. To je vidljivo na servisima za booking.

Na socijalnim mrežama se često može pročitati da je sve preskupo. Jeli tako, kakve su cijene ove godine?

Za domaće turiste pa i one iz susjednih zemalja regije jeste skupo. Strani turisti iz npr. Njemačke ili Francuske kažu da su cijene više nego prošle godine, no ipak podnošljive. Tako se u Splitu kava prodaje po cijeni od 2 do 2,5 eura, točeno pivo po 4 eura, dok su kokteli oko 10 eura. Kuglica sladoleda i dalje košta 2,5 eura, a parkiranje euro do euro i pol po satu. Cijene smještaja su od 60 do 100 eura po noći u hotelima srednje kategorije Tako bi, izračunala je javna televizija, za četveročlanu obitelj tjedan dana smještaja u Splitu koštalo oko 1.500 eura, dok je u obližnjoj Podstrani moguće proći i za 1100 eura. Luksuzni hoteli s pet zvjezdica dosežu cijene i iznad 500 eura po noći. Što se hrane tiče, u ovom trenutku potrošačka košarica, prema izračunu portala za usporedbu cijena i informiranje potrošača Koliko.hr, na obali košta pet posto više nego na kontinentu, ako se uspoređuju cijene u poslovnicama istih trgovačkih lanaca. To naravno više pogađa domaće stanovništvo nego turiste.

Cijene u restoranima su uvijek zanimljiva tema. Žale li se i ove godine ugostitelji da se naručuju samo pizze i tjestenine?

Naravno. To je priča koju svake godine slušamo iz ustiju vlasnika restorana pa tako i ove godine govore kako su turisti štedljiviji, da ne kažemo škrti, pa nitko ne naručuje škampe i jastoge, već se uglavnom prehranjuju rižotima i tjesteninom. No, zanimljivo, iako godinama tvrde da su na rubu propasti, još uvijek posluju i ne smanjuje se broj restorana. Možda je to najbolje ilustrirao direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić koji kaže da je Hrvatska još uvijek konkurentna, ali na samom rubu. Od ugostitelja je tražio pamet i mudrost kod formiranja cijena. Iznio je i podatke da su hoteli i kampovi povoljniji u Hrvatskoj u odnosu na zemlje iz kojih dolaze turisti, ali da su skuplji nego u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji. S druge strane, privatni smještaj je malo skuplji od Italije i Francuske, a nešto povoljniji od Grčke i Španjolske.

I premijer Andrej Plenković je odaslao upozorenje onima koji formiraju cijene.

Da, bez dobrih turističkih rezultata raspao bi se hrvatski proračun pa je sasvim očekivano da premijer blago kritizira one kojima su možda nerazumno porasli apetiti. I sama Europska turistička komisija, upozorava Plenković, kaže da 50 posto europskih turista u zadnji tren odabir svoju destinaciju za odmor i to na temelju cjenovnog kriterija. To je dovoljno jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena koja može biti i korisna za onoga tko pruža uslugu, ali jednako tako privlačna i prihvatljiva i priuštiva za onoga tko dolazi kao turist, odnosno kao gost, kaže Plenković. Ranije je kazao i da poduzetnici moraju biti svjesni toga da i druge zemlje imaju more, plaže, sunce, hotele i kampove. Na pozive da Vlada intervenira u turističko tržište ograničavanjem cijena odgovorio je da u tržišnom gospodarstvu takvo nešto nije realno.