U EU sa Merzom?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 27.05.2026. 20:17 Min.. Verfügbar bis 27.05.2027. COSMO. Von Nenad Kreizer.
U EU sa Merzom?
Stand:
Nenad Kreizer, Maja Marić, Amir Kamber
Njemački kancelar Friedrich Merz predstavio je ideju o nekom obliku "krnjeg članstva" u Europskoj Uniji za zemlje Zapadnog Balkana, ali i za Ukrajinu i Moldaviju. Ova ideja nije naišla na odobravanje i zato se s nestrpljenjem očekuje samit EU-Zapadni Balkan u Tivtu. Zašto zemlje kandidatkinje nisu zadovoljne djelomičnim članstvom u EU i kakvu bi ulogu u približavanju Bruxellesu mogla odigrati Crna Gora? Nenad Kreizer u ovom izdanju podcasta o tome razgovara s analitičarem Adnanom Ćerimagićem.
Friedrich Merz je prije nekoliko dana poslao pismo vodstvu Europske unije u kojem se predlaže neka vrsta ograničenog članstva u Europskoj uniji za Ukrajinu ali i za zemlje zapadnog Balkana. Prema Merzovoj ideji nove članice bi imale ograničeni pristup institucijama ali bez prava veta unutar EU vijeća.
Njemački kancelar Friedrich Merz
Ukrajina je već odbacila ovakvo "članstvo light" a zemlje Zapadnog Balkana za sada nisu reagirale. Odgovor bi mogao stići na predstojećem samitu Europske unije i Zapadnog Balkana koji se održava početkom sljedećeg mjeseca u crnogorskom Tivtu.
Crna Gora je iz više razloga u središtu pozornosti kada se govori o proširenju: ova zemlja slavi 20. obljetnicu samostalnosti, trenutno predsjedava tzv. Berlinskim procesom a i najizglednija je kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju i ove godine očekuje i konkretni datum pristupa.
No čini se kako još uvijek većina zemalja EU-a trenutačno nije raspoložena za primitak novih članica pa čak i onih koje su, poput Crne Gore, ispunile sve kriterije i provele sve reforme.
Od naše današnje reporterke Maje Marić saznajemo kakve nade se polažu u predstojeći samit u Tivtu.
Majo, što je zapravo cilj tog sastanka?
Europska unija želi pokazati da nije odustala od Zapadnog Balkana. U Tivat dolaze brojni europski lideri, među njima njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i drugi visoki dužnosnici Europske unije. Crna Gora se trenutno smatra državom koja je najbliže članstvu u Uniji, pa je i simbolično važno da se samit održava upravo tamo.
Tivat
Ali kad se govori o približavanju Balkana Europskoj uniji, mnogi imaju osjećaj da se o tome priča već desetljećima.
I to s razlogom. Zemljama Zapadnog Balkana europska perspektiva obećana je još 2003. godine. Dakle, prije više od dvadeset godina. U međuvremenu su samo Slovenija i Hrvatska postale članice Europske unije, dok su ostale države i dalje u različitim fazama pregovora ili čekanja.
Zašto taj proces traje toliko dugo?
Razloga je više. S jedne strane, Europska unija traži reforme, prije svega jačanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i stabilnije institucije. S druge strane, same države regije često imaju unutarnje političke sukobe ili neriješene odnose sa susjedima.
Adnan Ćerimagić
Kako se doživljava inicijativa njemačkog kancelara i koliko je upoće značajno to što se Njemačka ponovno intenzivnije uključila u raspravu o proširenju, o tome razgovaramo s analitičarem iz Europske inicijative za stabilnost iz Berlina Adnanom Ćerimagićem.
Gospodine Ćerimagiću, kojim zemljama bi uopće odgovarao takav "light" pristup, dakle pristup zajedničkom tržištu, pristup Schengenu. Moramo podsjetiti da zemlje Zapadnog Balkana kada se radi o tržištu rada zapravo jesu u jednom programu koji više manje omogućuje svakome ko zaista želi odlazak na rad u Europsku uniju. akle ta sloboda kretanja ljudi je tu već na neki način koliko bi one zapravo profitirale od pristupa zajedničkom tržištu i zapravo koje zemlje bi pozdravile tako nešto?
Ja bih rekao da je osnovni problem trenutne politike proširenja, odnosno kako se dešavalo od ulaska Hrvatske 2013. što sa strane zemalja članica Europske unije iz različitih razloga ne može doći do neke obaveze ili političke volje da se Europska unija proširi i da se dodaju nove članice Europske unije. Zbog toga u stvari smo proveli godine izmišljajući različite međukorake, gradualnu integraciju, određene benefite itd.
Međutim, nikad nismo došli do odgovora na pitanje da li i pod kojim uslovima zemlje članice žele da se prošire. Ono što trenutno vidimo u Crnoj Gori i rekao bih manjim dijelom u Albaniji jeste zaista, u tom jednom kontekstu dugogodišnjeg čekanja na odgovor na to pitanje, zaista nešto ravno malom čudu, a to je da i ljudi u javnoj upravi, ali i dio političara zaista entuzijastično pristupa zahtjevima i uputama koje dolaze iz Brisele i zemalja članica Europske unije.
Ono što mi u stvari, gledajući u narednih godinu ili godinu i po i sve promjene koje se mogu desiti ovdje u Berlinu, ali i u Parizu i nekim drugim zemljama članicama Europske unije, u stvari ono što imamo strah mi koji promatramo proces, jeste da iz različitih razloga ponovo sa EU strane, bez obzira na napredak Crne Gore i potencijalni napredak Albanije, na kraju procesa neće biti ništa što će ih čekati kao benefit.
Imaš li neke konkretne primjere?
Sjeverna Makedonija je, recimo, godinama bila blokirana zbog spora s Grčkom oko imena države. Kad je taj problem riješen i država promijenila ime, pojavili su se novi problemi, ovaj put s Bugarskom. Bosna i Hercegovina ima status kandidata, ali i dalje postoje ozbiljne političke podjele unutar zemlje, a Europska unija traži konkretnije reforme. Kod Srbije je situacija dodatno komplicirana zbog odnosa s Rusijom i pitanja Kosova.
Vladimir Putin i Aleksandar Vučić
Koliko rat u Ukrajini mijenja cijelu priču o proširenju?
Poprilično. Prije rata se proširenje uglavnom gledalo kroz tehnička pitanja, točnije kroz reforme, zakone, gospodarstvo. Danas se sve više govori o sigurnosti i geopolitici. Europska unija ne želi ostaviti prostor za jači ruski ili kineski utjecaj na Balkanu. Zato sada neki europski političari, uključujući njemačkog kancelara Merza, traže ubrzavanje procesa proširenja.
Merz je ovih dana govorio i o Ukrajini.
Friedrich Merz predložio je mogućnost posebnog statusa za Ukrajinu na putu prema članstvu u Europskoj uniji. Istovremeno je naglasio da se ne smije zaboraviti ni Zapadni Balkan. I tu zapravo postoji određena zabrinutost u regiji - da bi rat u Ukrajini mogao potpuno skrenuti pažnju Europske unije s Balkana.
Znači li ovaj samit u Tivtu da bi se stvari sada stvarno mogle ubrzati?
To je pitanje na koje nitko trenutno nema jasan odgovor. Europska unija posljednjih godina šalje puno pozitivnih političkih poruka prema Balkanu, ali konkretni pomaci i dalje su spori. Mnogi u regiji imaju osjećaj da se stalno govori o europskoj budućnosti, ali da se rokovi stalno pomiču. Jer godinama nema nekog konkretnog pomaka.
Ipak, čini se da Bruxelles sada pokušava poslati poruku da regija nije zaboravljena.
Da, upravo to. Samit u Tivtu zato ima i simboličnu težinu. Europska unija želi pokazati političku prisutnost i interes za regiju, posebno u trenutku velikih sigurnosnih promjena u Europi. Ali ostaje otvoreno pitanje hoće li ovaj novi politički zamah dovesti i do stvarnog ubrzanja europskih integracija ili će zemlje Zapadnog Balkana još godinama ostati u svojevrsnoj europskoj čekaonici.
