Republika Srpska bez premijera i predsjednika. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 19.08.2025. 28:22 Min.. Verfügbar bis 19.08.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Republika Srpska bez predsjednika i premijera
Stand:
Maja Marić, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
U Republici Srpskoj vlada politički potres: premijer Radovan Višković podnio je ostavku, a Miloradu Dodiku Sud BiH pravosnažno je oduzeo mandat predsjednika. Entitet ostaje i bez vlade i bez predsjednika koji bi po Ustavu mogao imenovati mandatara. Dodik najavljuje referendum i blokadu prijevremenih izbora, dok stručnjaci upozoravaju na ustavnu krizu. Maja Marić razgovara s kolegom Draganom Maksimovićem i pravnikom Milanom Blagojevićem.
Ovog tjedna u Republici Srpskoj gledamo rasplet koji bi mogao prerasti u ustavnu krizu. Premijer Radovan Višković podnio je ostavku, a Miloradu Dodiku je pravosnažnom odlukom Suda BiH oduzet mandat predsjednika entiteta. Time Republika Srpska ostaje i bez vlade i bez predsjednika koji bi po Ustavu mogao imenovati novog mandatara. Stručnjaci upozoravaju da je jedino rješenje raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske – bez toga, novi saziv vlade ne može biti formiran.
Milorad Dodik i Radovan Višković
Nakon što mu je potvrđena prvostepena presuda kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, Miloradu Dodiku je Centralna izborna komisija oduzela predsjednički mandat. To je potvrdilo i Apelaciono vijeće Suda BiH, koje je odbilo Dodikovu žalbu. Međutim, po svim najavama Dodik se neće tako lako predati jer najavljuje referendum i blokadu prijevremenih izbora koje CIK treba da raspiše. Na sve to, premijer RS Radovan Višković, podnio je ostavku na mjesto prvog čovjeka entitetske vlade, a iako on tvrdi suprotno, špekuliše se da je to uradio pod pritiskom upravo Dodika.
Tko će onda predložiti mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske? Zašto Milorad Dodik ulaže žalbe sudovima koje ne priznaje? O političkim implikacijama presude, ali i mogućoj novoj krizi u Bosni Hercegovini, razgovaramo sa Draganom Maksimovićem.
Dragane, Centralna izborna komisija oduzela je mandat predsjedniku Miloradu Dodiku. Da li je to konačna odluka i šta sada slijedi?
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je odluku CIK-a o prestanku mandata Dodiku. Praktično, ostalo je još samo formalna procedura da odluka stigne u Centralnu izbornu komisiju, nakon čega počinje teći rok od 90 dana za raspisivanje prijevremenih izbora. Očekuje se da će to biti urađeno već početkom sljedećeg mjeseca. Da podsjetimo, Sud BiH potvrdio je prvostepenu presudu Dodiku, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, nakon čega Centralnoj izbornoj komisiji nije preostalo ništa drugo nego da oduzme mandat Dodiku, što su i učinili samo nekoliko dana kasnije. Oni su djelovali samo po osnovu sudske odluke, kojom se definiše zabrana političkog djelovanja. Zbog prava na žalbu koja je ostavljena, advokatski tim Dodik žalio se na ovu odluku, a ta procedura je sada takođe okončana. Poslušajmo šta je Dodik rekao reagujući na raspisivanje prijevremenih izbora.
"Ti izbori se neće održati dok sam ja predsjednik i dok ja djelujem politički. Pozivam saradnike da odbiju bilo kakvu mogućnost da se sprovedu vanredni izbori za predsjednika. I da se angažuje policija, da se ne dozvoli nikakvo glasačko mjesto. Mogu da glasaju izvan Republike Srpske za tako nešto".
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik
Šta je sa zatvorskom kaznom od godinu dana?
Tu dolazimo do paradoksa, jer je Dodik sudu kojeg ne priznaje uplatio iznos od oko 18 hiljada evra i time otkupio kaznu zatvora od godine dana, što je zakonski dozvoljeno. Međutim, mnogi ukazuju upravo na taj paradoks da je plaćena kazna sudu kojeg ne priznaju vlasti u Banjaluci. Njihovo objašnjenje za takvo djelovanje je da to čine jer time žele da iscrpe sve pravne lijekove u BiH prije upućivanja žalbe Evropskom sudu za ljudska prava. Ali čak i ako se to desi, svaki dalji postupak neće odložiti izvršenje, odnosno oduzimanje mandata.
U cijelom tom kaosu, kao grom iz vedra neba došla je odluka Radovana Viškovića, o povlačenju sa mjesta predsjednika vlade RS. Koliko to veze ima sa ovom sudskom presudom i kakav se politički rasplet očekuje na ovoj utakmici?
Neki će reći da, kao grom iz vedra neba, neki da se radi o odluci koja je pripremana mjesecima, odmah nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku. U svakom slučaju, Višković tvrdi da je odluku donio nakon konsultacija sa Miloradom Dodikom, da ostavlja vladu sa najviše uspjeha i da će i dalje ostati dio SNSD-a, što prema njegovim riječima potvrđuje da nije bilo sukoba unutar stranke. Poslušajmo šta je još rekao.
"Nikada se nisam bolje osjećao. Ovo je dan koji sam očekivao i onog momenta kada sam imenovan za predsjednika vlade. Niko nije rođen sa funkcijom. I dalje sam dijete SNSD-a i ostajem tu dok sam živ i dok ne postignemo naš krajnji cilj, a to je Republika Srpska – država".
Premijer Radovan Višković
Šta se sada može očekivati, kakva je uopće procedura s obzirom da Republika Srpska trenutno praktično nema rukovodstva?
Ova posljednja rečenica Viškovića koju smo čuli, u kojoj kaže da je krajnji cilj Republika Srpska – država, mogla bi dosta da otkrije u kojem pravcu će vlast ići. Međutim, da bi se to desilo, mnoštvo je prepreka koje vlast mora da prebrodi pa je zbog toga kao uvertira najavljen referendum o odluci CIK-a da se oduzme mandat Dodiku, kao i o odlukama koje nameću strane sile.
Drugo, Centralna izborna komisija odmah će raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS. Izbori se raspisuju samo za predsjednika, a ne i za druga dva potpredsjednika, iako su u procesu redovnih izbora nalaze na istoj listi. Zanimljivo je da Ustavom nije definisano ko preuzima dužnost predsjednika u slučaju prestanka mandata, što znači da potpredsjednici u ovom slučaju ne mogu preuzeti mandat do narednih izbora. U tom slučaju CIK raspisuje izbore, ali prema najavama koje stižu iz Banjaluke, taj proces biće teško sprovesti. Najava referenduma već za sljedeći mjesec, koji bi se u tom slučaju spojio sa prijevremenim izborima, biće više od vruće političke jeseni, posebno ako se ispune prijetnje da će izbori biti zabranjeni. Sve to, stvorilo bi uslove da se uđe u priču o referendumu o samostalnosti, od koje sada Dodik ne bježi.
"Narodna skupština, nova vlada, deklaracija o samoopredjeljenju, te referendum koji će se održati krajem septembra. Odmah nakon kraja septembra, pretočićemo to (deklaraciju) u zakon koji će tražiti vraćanje RS na ustavnu poziciju. Ukoliko se to u razumnom vremenu ne učini, Republika Srpska će u narednih ne duže od 90 dana nakon toga, održati svoj referendum o samostalnosti", rekao je Dodik.
Republika Srpska je sada praktično u vakumu što se tiče vlasti. Čuli smo da odmah ide sjednica na kojoj će se birati nova vlada. Hoće li baš sve ići tako glatko?
Iz vizure vlasti u Banjaluci hoće, ali je pitanje da li će se ovim potezima konfrontirati ponovo sa pravosudnim organima i rizikovati krivične prijave zbog nepoštovanja državnih organa. Prvo CIK-a nakon što raspiše izbore, a nakon toga i referenduma koji nema nikakvu pravnu snagu. Treće pitanje, o čemu će pravni stručnjak Milan Blagojević govoriti malo kasnije sa stručnog stanovišta, je da li Dodik sada uopšte ima legitimitet da predloži novog mandatara za sastav vlade, kojeg onda izglasava Narodna skupština. Jer ukoliko je Dodiku prestao mandat, ne postoji pravni osnov da on preuzme ulogu predlagača, a svaki izbor ukoliko do toga i dođe na ovakav način, moći će biti oboren na Ustavnom sudu, jer bi mandatar bio predložen od Milorada Dodika, a ne predsjednika RS.
Naš sagovornik je dr Milan Blagojević, pravni stručnjak iz Banjaluke.
Gospodine Blagojeviću, kakva je sada procedura, koji su dalji koraci koji bi mogli da razriješe ovu situaciju?
Prema slovu zakona ono što sada treba da uslijedi je odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine koju bi trebala, po zakonu, donijeti već sada, tokom ove sedmice o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Prema tom istom zakonu, ti prijevremeni izbori moraju se održati u roku najdulje od 90 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije, dakle najdalje tamo u novembru ove godine. A Narodna skupština Republike Srpske bi trebala donijeti odluku o tome tko će obavljati funkciju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske do održavanja tih prijevremenih izbora. I u tom slučaju, a opet suglasno u Ustavu Republike Srpske, Narodna skupština bi mogla da odredi samo nekog od postojećih potpredsjednika Republike. To su jedan iz reda bošnjačkog naroda i drugi iz reda hrvatskog naroda zato što prema Ustavu Republike Srpske, predsjednika Republike, u slučaju spriječenosti da obavlja tu funkciju, može zamjenjivati samo neko od potpredsjednika Republike Srpske. Ovo naglašavam zato što bi Narodna skupština povrijedila Ustav ukoliko bi donijela odluku da, recimo, aktualni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske vrši dužnost predsjednika.
Razgovor u cijelosti poslušajte u našem podcastu!
Dragane, šta kažu snage opozicije, kako vide mogućnost prijevremenih izbora.
Ako je suditi po njihovim stavovima, Dodiku i taj segment ide na ruku. Iz opozicije su prvo saopštili da će izaći na izbore sa zajedničkim kandidatom, ali kako stvari stoje imaju trojanskog konja u svojim redovima. Već godinama se špekuliše da aktuelni gradonačelnik Banjaluke i prvi čovjek opozicionog PDP-a Draško Stanivuković, zapravo djeluje u interesu aktuelne vlasti u RS. I dok svi opozicionari u ovom vide priliku da izađu sa svojim kandidatom, Stanivuković kaže da je neprihvatljivo da se izbori održavaju zbog odluka stranih sila, misleći na visokog predstavnika Kristijana Šmita, na osnovu čijeg zakona je Dodik i osuđen. Poslušajmo izjavu Stanivukovića, a odmah potom i Nebojšu Vukanovića, prvog čovjeka opozicione Liste za pravdu i red.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke
"Koji nije izabran, koji je došao iz Njemačke, koga su nametnule strane sile, koji nije prošao proceduru, došao, usvaja zakone, presuđuje, odlučuje. I ako iz svega toga proisteknu izbori, a vi na te izbore jarko žurite, može se izvući da ste vi dio toga", rekao je Stanivuković.
"Maske su pale. Stanivuković mora da igra kao Vučić i Dodik kažu i od njih dobija signale kako da se ponaša, da pravi što veću štetu opoziciji. Da onemogući jedinstvo", kaže Vukanović.
Da li je bilo konkretne reakcije iz Srbije ili drugih zemalja.
Standardno, iz Srbije stižu osude da se radi o nastavku političkog progona Milorada Dodika. Podršku Dodiku dao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao i mnogi članovi vlade, ali nekog konkretnijeg poteza nije bilo. Sve je ostalo na mlakoj verbalnoj podršci. Poruke koje dolaze uglavnom idu u smijeru da se radi o najvećem političkom udaru na srpski narod od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i da srpski narod neće ćutati.
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik
Podrška Dodiku još je stigla iz Srbije i Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban rekao da je Dodik osuđen jer "odbija da igra kako Brisel svira". Mađarska, kaže Orban, odbija da prihvati odluku suda. Presudu je odbacila i ruska Ambasada u BiH.
Inače, Dodik nije prvi predsjednik kojem je zabranjeno političko djelovanje, ali je zanimljivo da je u jednom od takvih scenarija Dodik imao ključnu ulogu. 1999. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorf, smijenio je tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena. Premijer u ostavci tada je bio Milorad Dodik, koji je podržao njegovu smjenu. Od tada je na vlasti, sa jednom pauzom od par godina. Mnogi i ovaj rasplet događaja vide kao karmu, a mnogi smatraju da je cijela ova priča oko održavanja referenduma i zabrane održavanja prijevremenih izbora, samo pucanj u prazno, koji će se završiti povlačenjem sa političke scene. Bar u onom javnom dijelu.
Hvala Dragane!
Situaciju prate i njemački mediji. Dominira narativ da se radi o dubokoj ustavnoj i političkoj krizi – ne samo u entitetu Republike Srpske, nego i u cijeloj BiH. Više puta je naglašena hitnost međunarodne reakcije (primjerice EUFOR, sankcije), kako bi se spriječilo raslojavanje i moguće nasilje.
