Je li Crna Gora spremna za novu turističku sezonu?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 23.06.2025. 23:24 Min.. Verfügbar bis 23.06.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Je li Crna Gora spremna za novu turističku sezonu?
Stand:
Maja Marić, Vesna Rajković, Boris Rabrenović
Plaže zatvorene, gužve na granicama i putevima, aerodromi preopterećeni, a cijene sve više rastu. Ulazi li Crna Gora u turističku sezonu nespremna? Uz pad broja noćenja i prihoda, te sve češće blokade prometnica, postavlja se pitanje: može li ovakva sezona završiti pozitivno? I dok turisti sve češće biraju jeftiniju Albaniju, u Crnoj Gori raste nezadovoljstvo – i kod turista i kod domaćih. Maja Marić razgovara s novinarkom Vesnom Rajković i stručnjakom za marketing u turizmu, Veliborom Zolakom.
Britanski magazin o putovanjima, Wanderlust, nominirao je Crnu Goru za prestižnu nagradu Wanderlust Travel Awards 2025, u kategoriji Najpoželjnija europska destinacija, tako su objavili u Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO).
Crna Gora, bez obzira na to, glavnu turističku sezonu dočekuje s kilometarskim kolonama na cestama, aerodromom s ograničenim kapacitetom, pa čak i plažama koje nisu otvorene. Nedostaje joj i radne snage, a cijene su svejedno narasle.
Crnogorska zastava ispred Svetog Stefana
Radi li se o nastavku negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u zadnjih 20 godina prihod od turizma bio manji od prethodne godine?
Više o tome reći će nam naša dopisnica Vesna Rajković.
Vesna, kako Crna Gora dočekuje ovogodišnju turističku sezonu?
U Crnoj Gori još nijesu otvorena sva kupališta, zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom. Aerodromi su ograničenih kapaciteta, u postupku privatizacije, problem gužvi na granici nije riješen ni ove godine, kao ni pitanje radne snage, a saobraćajnje gužve ove godine su izraženije zbog radova na jednom od glavnih puteva koji povezuje tivatski aerodrom. Takođe, građani na nekoliko mjesta blokiraju saobraćajnice tražeći pravdu, što dodatno čini da gužve na putevima budu veće. I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
Plaža Jaz kod Budve
Zašto kupališta nisu otvorena?
Sa izuzetkom Budve, gdje je plažni mobilijar već postavljen na većini plaža, na početku ljetnje sezone ne zna se ni ko će upravljati kupalištima, pogotovo na ulcinjskoj Velikoj plaži. Poznato je da će jednom plažom upravljati arapski milijarder Mohamed Alabar, koji se javio na tenderu za većinu plaža ali koji je na kraju odlučio da zakupi samo jednu.
Njegova odluka je uslijedila nakon oštrog protivljenja lokalne zajednice, a sve nakon što se ispostavilo da je njegova namjera ustvari ne da zakupljuje plaže već da zakupi Veliku plažu dugu 13 km na 99 godina i da gradi turistički kompleks u zaleđu plaže. Skupština je nedavno usvojila Sporazum o saradnji u oblasti turizma sa Ujedinjenim arapskim emiratima, što otvara put za taj kontroverzni projekat.
Šta je sa saobraćajnom gužvom?
To je problem sa kojim se suočava Crna Gora već godinama, a ove godine je posebno izražena jer uveliko traju radovi na jednoj od ključnih trasa od Budve do Tivta, gdje je i tivatski aerodrom, tako da turistima često prva slika bude upravo tivatski aerodrom sa vrlo ograničenim kapacitetima, gužvama, čekanjima na čekiranje na suncu ispred terminala a onda nakon toga upadnu u saobraćajni kolaps.
Pomenuli ste i blokade?
Da, od sjevera do juga Crne Gore građani blokiraju pojedine saobraćajnice na po nekoliko sati iz raznih razloga tražeći pravdu. Blokade magistralnih puteva dešavale su se proteklih mjeseci i kod Nikšića, Bijelog Polja, Ulcinja...
Oko tri mjeseca traju svakodnevne dvosatne, a nedjeljom trosatne blokade magistralnog puta Podgorica - Cetinje, koji je jedna od ključnih saobraćajnica do mora, na kojima građani prijestonice traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je ubijeno 23 njihovih sugrađana (samo kratko podseti šta se desilo). Nadležni uglavnom igronišu okupljene građane, a policija toleriše ta okupljanja, koja često znaju biti i neprijavljena.
Ekspert za marketing u turizmu, diplomirani politolog, ali i magistar ekonomije, Velibor Zolak, danas je naš gost.
Gospodine Zolak, vi ste i kreativni direktor AMC Communications, i suosnivač festivala Grad teatar Budva, kao i nekadašnji direktor Nacionalne turističke zajednice. Kako po Vašem mišljenju Crna Gora dočekuje ovu turističku sezonu?
Crna Gora ima, rekao bih, dva potpuno različita turistička proizvoda. Jedan je u samom vrhu turističke sezone, u ova tri ljetna mjeseca, a drugi turistički proizvod je preostalih 10 mjeseci tokom godine. U ova tri mjeseca kada se napune postojeći smještajni kapaciteti Crna Gora postaje veoma nepovoljna za odmor. Na plažama su prevelike gužve, na šetalištu su gužve, u radnjama su gužve. Nemoguće je zaista komunicirati saobraćajno duž obale. Recimo od Bečića do Budve treba automobilom i po 40-45 minuta, a to je razdaljina od neka tri do četiri kilometra. Na aerodromima su gužve i slično. Znači u Crnoj Gori osnovni, ključni problem u turizmu jeste što je izgrađen tako velik broj smještajnih kapaciteta za tako malu obalu. Jednostavno nisu poštovani prirodni resursi koje imamo I to je dovelo do jednog buma proteklih decenija izgradnje, ne bih rekao turističkog razvoja, već razvoja biznisa nekretnina. Proteklih 10-15 godina u Crnoj Gori se nisu gradili hoteli, već su se gradili stanovi za prodaju. I umjesto Holliday turizma vi ste razvijali takozvani rezidencijalni turizam. I imate jako veliku izgrađenost na obali Crne Gore, posebno u određenim destinacijama kao što je Budva, gdje imate toliko veliki broj smještajnih kapaciteta da to prirodni resursi ne mogu da podnesu. I onda imate vi jednu Budvu koju ćete osjetiti u maju, koja je jedan divan grad ili krajem septembra i u oktobru gdje sve funkcioniše. Ali sasvim drugačije je u avgustu kad vi ne možete uopšte da se komforno odmarate. I to je taj naš ključni problem. Nije problem u Crnoj Gori kad mi govorimo o avio dostupnosti i slično. Naravno, to jesu sporedni problemi, ali ključni problem je problem proizvoda. Nije problem u promociji i komunikaciji niti distribuciji već proizvoda. I to je to što treba staviti na dnevni red u državi, a to, međutim, niko neće.
Šta je sa cijenama, da li je Crna Gora konkurentna?
Dostupni podaci pokazuju da su "skočile" i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude. Ipak cijene su različite. Najjeftinije je u Ulcinju, Sutomoru i Čanju, najskuplje u Budvi, Tivtu i Kotoru. U Ulcinju je još moguće pronaći apartman za 3-4 osobe blizu plaže za oko 350-400 € na 10 dana. Cijene hotelskog smještaja kreću se već od 60 € za noć, po osobi, u solidnim hotelima sa 3 zvjezdice u sezoni. Mnoge privatne sobe i pansioni nude još niže cijene, pogotovo ako se odlučite za rezervaciju direktno kod vlasnika.
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura. U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše. A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
Velika plaža u Ulcinju
Različite su i cijene plažnog mobilijara – od 15 eura u zadnjim redovima na manje popularnim plažama do 30 do 50 eura na popularnijim plažama. Cijene plažnog mobilijara su uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, višestruko poskupilo zakup plaža.
Na Crnogorskom primorju, dvoje ne mogu ručati ispod 50 eura u restoranu a cijene uglavnom idu naviše. U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da je do poskupljenja došlo jer je Vlada premijera Milojka Spajića od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Sve više se govori o tome da turisti zaobilaze Crnu Goru i biraju susjednu Albaniju?
Nema zvaničnih podataka, ali čak sve više i građana Crne Gore se odlučuje da ljetuje u Albaniji koja bilježi snažan turistički rast. Od Drača i Valone do Serande ta zemlja ima kilometarske plaže, cijene su značajno niže a aerodrom u Tirani je među najbrže rastućim u ovom dijelu Evrope. Mnogi građani Crne Gore, posebno nakon što su Crnu Goru zbog povećanja aerodromskih taksi napustile vodeće niskotarifne kompanije i gašenja nacionalne kompanije Montenegroerlajsa, u evropske gradove leti upravo iz Tirane. Crna Gora ima novu nacionalnu kompanjju Air Montenegro, ali ona ima vrlo ograničen broj destinacija na kojima leti.
Budva
Stručnjaci ukazuju da problem može biti eskalacija sukoba između Izraela i Irana?
Da, otkazivanjem svih komercijalnih letova izraelskih aviokompanija ka Crnoj Gori, turistička sezona mogla bi se suočiti sa dodatnim udarcem. Pojedini stručnjaci upozoravaju da turizam nije bio u većoj krizi još od vremena ratova i sankcija. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. Ova cifra predstavlja ukupan iznos novca za koji se procjenjuje da su ga turisti potrošili u Crnoj Gori. Prihodi od turizma se prvi put smanjuju u odnosu na prethodnu godinu od obnove nezavisnosti 2006. godine.
Odakle dolazi najviše turista?
Najviše gostiju prošle godine stiglo je iz Srbije, 449 hiljada. Turisti iz ove države prosječno su boravili u Crnoj Gori 7 do 8 dana. Na drugom mjestu su turisti iz BiH kojih je bilo 207 hiljada. Oni su prosječno boravili šest dana. Turisti iz Rusije su na trećem mjestu. Ipak, zbog krize u Rusiji značajan broj građana te države je došao u Crnu Goru tokom 2023. godine, a zatim su osnivali firme i kupovali nekretnine da bi dobili pravo nastanjenja. Tako da je moguće da se značajan broj njih prilikom dolaska prijavio kao turista, a da je zatim vadio papire i ispunjavao uslove za privremeni boravak. Na četvrtom mjestu prošle godine bili su turisti iz Turske. Za rast broja ovih turista mogao bi biti sličan razlog kao za Ruse u 2023.
Hvala Vesna!
Boka Kotorska
Glavni izazovi turističke sezone u Crnoj Gori ostaju neotvorena kupališta, ograničena infrastruktura (aerodromi, putevi, granice) i naglo poskupljenje – uz porez na smještaj od 15 % (u odnosu na prethodnih 7 %).
Sve to dolazi u paketu s nedostatkom radne snage i kroničnim administrativnim zastojima. Posljedica je nastavak pada: u prvom kvartalu – 10 % manje noćenja i 6,4 % manji prihod u odnosu na prošlu godinu, što predstavlja nastavak negativnog trenda.
O odnosu prema turizmu koji utječe na 25% bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.
Bez obzira na obećanje Vlade koja ni ove godine nije značajno poboljšala ni jednu od ovih problematičnih točaka s kojima se Crna Gora bori godinama.
