Je li Crna Gora prva sljedeća članica EU?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 16.03.2026. 23:21 Min.. Verfügbar bis 16.03.2027. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Je li Crna Gora prva sljedeća članica EU?
Stand:
Nenad Kreizer, Vesna Rajković Nenadić, Boris Rabrenović
Više od desetljeća proces proširenja Europske unije stoji na ledu. Nakon Hrvatske 2013. godine, niti jedna zemlja nije postala članicom niti je završila pregovore. Sada se Crna Gora nalazi blizu tog cilja, no još uvijek postoje prepreke na putu ka punopravnom članstvu. Nenad Kreizer razgovara s politologom Nikolom Xaviereffom iz Berlinskog društva za vanjsku politiku i reporterkom Vesnom Rajković Nenadić o pomacima u procesu proširenja i šansama Crne Gore za skori ulazak.
Na jednoj tribini o proširenju Europske unije održanoj nedavno u Berlinu, povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos je najavila novu eru u procesu pregovora s novim potencijalnim članicama. "EU je predugo držala pitanje proširenja na ledu", rekla je tom prilikom slovenska političarka.
Posljednje proširenje dogodilo se, i to nakon dugih peripetija i blokada, davne 2013. kada je Hrvatska postala 28. članica Europske unije. Nakon toga je Europska unija zbog mnogih udaraca, prije svega izlaska Velke Britanije iz članstva i brojnih ututranjih problema, proces prošienja stavila na led. U jednoj fazi Europska komisija čak nije imala povjerenika za proširenje.
Nova geopolitička kretanja, te prije svega strah od jačanja utjecaja Rusija, Turske i Kine na regiju zapadnog Balkana ponovno su prije nekolko godina intenzivirale rasprave o potrebi jačeg vezivanja zemalja ove regije kojima je još 2003. na samitu u Solunu obećano punopravno članstvo. Od ruske agresije na Ukrajinu se pokrenula i rasprava o primitku ove zemlje u EU što je u zemljama kandidatkinjama na Balkanu pobudilo strahove da bi opet mogle biti zaboravljene.
Crna Gora bi 17. marta na Medjuvladinoj konferenciji trebalo da zatvori još jedno pregovaračko poglavlje - Transevropske transportne mreže. Zvaničnici u Crnoj Gori su optimisti – Crna Gora će biti prva sljedeća članica EU i to već 2028.godine. Mjesecima unazad to ponavljaju u svim javnim nastupima i još uvijek imaju vjetar u leđa EU, koja Crnu Goru još uvijek vidi kao prvu sljedeću članicu, posebno zbog, kako ocjenjuju analitučari, geopolitičke situacije i snažnog opredeljenja za proširenjem a mnogo manje zbog stvarnih zasluga te države i nivoa spremnosti.
Da li je realan cilj da Crna Gora do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i 2028. udje u EU i da li je i dalje lider u evropskim integracijama, razgovaramo sa našom dopisnicom iz Podgorice Vesnom Rajković Nenadić.
Vesna, Crna Gora je pristupne pregovore otvorila 2012. godine. Koja poglavlja su do sada zatvorena?
Nakon 14 godina Crna Gora je stigla svega do trećine zatvorenih poglavlja, sa ambicioznom agendom da se sve završi do kraja ove godine. Crna Gora je na Međuvladinoj konferenciji sa EU u decembru zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU.
Koje je bilo najproblematičnije poglavlje?
Najproblematičnije je bilo poglavlje koje se odnosilo na poljoprivredu, jer je Francuska smatrala da Crna Gora u tom smislu nije ispunila evropske standarde, ali je nakon intezivne diplomatske aktivnosti i direktnih razgovora crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, ta država u posljednjem trenutku odlučila da da zeleno svijetilo tako da je Crna Gora tada zatvorila pet poglavlja. U medjuvremenu je početkom godine zatvorila još jedno – tako da sada ima ukupno zatvorenih 13 od 33 poglavlja.
No, posljednjih dana očigledno je da se situacija mijenja – u ovdašnjoj javnosti se pojedine izjave evropskih zvaničnika posebno Marte Kos tumače u kontekstu činjenice da bi Albanija koja je značajno kasnije počela predpristupne pregovore mogla da bude sljedeća članica.
Marta Kos
Zašto je u tom smislu važna Albanija?
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je prije nekoliko dana kazala da je Albanija trenutno predvodnik u procesu pristupanja EU te da to nosi velika očekivanja. Pa iako je iz EU u medjuvremenu pojašnjeno i stavljeno do znanja da EU Crnu Goru vidi kao prvu sljedeću članicu, u dijelu stručne javnosti se ocjenjuje da je plan da se zatvore sva pregovaračka poglavlja do kraja ove godine preambiciozan i da Marta Kos nije slučajno poslala tu poruku.
Kako je Crna Gora došla u ovu situaciju i zašto više nije predvodnik?
Parlamentarna većina, uz podršku stranaka manje brojnih naroda koje su dio vlasti, usvojila je sporne zakone o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) za koje Evropska unija tvrdi da nijesu u potpunosti usklađeni sa evropskim standardima.
Ipak, predstavnici vlasti tvrdili su suprotno.
Od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, preko direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, do poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad i predsjednika parlamenta Andrije Mandića, javnost je uvjeravana da je zakon usklađen sa evropskim pravilima. Opozicija je odlučila da napusti sve parlamentrane odbore, civlini sektor i predsjednik države Jakov Milatović su isto snažno protiv tih zakona, ali vlast ne odustaje jer im daju mnogo veća ovlašćenja u obračunu sa političkim neistomišljenicima u policiji i mjerama tajnog nadzora. Osim usvajanja spornih zakona, nema ni presuda u slučajevima korupcije i organiuzovanog kriminala. Brojni postupci su pokrenuti, na presude se čeka godinama, mnogi bivši funkioneri su u pritvoru, ali je i to samo prvostepena presuda donijeta u slučaju bivše moćne čelnice crnogorskog pravosuđa Vesne Medenice, koja je osudjena na deset godina zatvora i njenog sina Miloša, koji je medjutim u bjekstvu. Nadležni prebacuju odgovornost ko je za to kriv – policija ili sudstvo.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović
Zašto se pominje baš Albanija?
Crna Gora i Albanija su dobile status kandidata u slično vrijeme, a pristupne pregovore je Crna Gora otvorila 2012. godine i nakon 14 godina je stigla svega do trećine zatvorenih poglavlja, sa planom da se sve završi do kraja ove godine.
Albanija je imala dugu pauzu, u smislu da je pregovore počela tek 2022. godine, ali je za vrlo kratko vrijeme uspjela dosta toga da uradi, počevši od činjenice da je otvorila 28 od 33 poglavlja i ima plan da do kraja 2028. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja. Ono što je važno naglasiti je ta drugačija situacija u Crnoj Gori i Albaniji, u Albaniji imamo politički konsenzus i političku volju koja nije pod upitom kao u Crnoj Gori da ta država želi da ide u Evropsku uniju.
Koji politički procesi se sada vode kako bi se projekt proširenja pomaknuo s mrtve točke i koliko su građani EU-a spremni na nove članice, o tome govorimo s politologom iz Berlinskog društva za vanjsku politiku Nikolom Xaviereffom.
Nikola Xaviereff
Gospodine Xaviereff, nedavno je povjerenica za proširenje EU Marta Kos u Berlinu rekla kako je proširenje opet prioritet EU. Koliko to treba ozbiljno shvatiti?
Mislim da je to istina, ali proširenje nije samo prioritet, već je to i realistična tema u državama članicama EU, prije svega u Berlinu, u Parizu, u Den Hagu, ali naravno i u Briselu koji u proteklim sedmicama ima intenzivne razgovore o rekonstrukciji proširenja kao procesa i na koji način možemo da u stvari mislimo o sljedećoj rundi proširenja.
Spomenuli ste Berlin, kakvu poziciju tu zauzima Njemačka, to nas prije svega zanima kao možda najjača članica EU?
Pa tu ima par elemenata. Berlin je bio poprilično pasivan prije pola godine, ali naravno sa razvitkom situacije u Ukrajini i ovim pristupom da Ukrajina treba da se pridruži EU na neki način, Berlin je počeo da se bavi ovom temom intenzivno.
Tu naravno treba spomenuti da CDU kao partija koja daje kancelara i koja kontroliše ministarstvo vanjskih poslova ima najbitniju riječ u ovoj koaliciji ali bitno je naglasiti da CSU, sestrinska partija, je skeptična.
Tako da iako CDU oficijalno govori da oni žele da vide proširenje mora se to ipak uzeti malo sa dozom skepticizma zato što CSU nije baš željna da vidi proširenje EU prije nego što se sprovedu reforme u EU.
I tu ja mislim da je najbitnija stavka da se kaže da Berlin želi da vidi proširenje, želi da dinamizira ovaj proces i da čak možda vidi neki način fazne integracije za nove članice, ali da naravno tu ima jedan bitan element koji je kako integrirati te države u EU koja je trenutno nije funkcionalna.
Moje mišljenje je da EU se trenutno menja i zbog toga je prirodno da se očekuje da će se modalitet proširenja promijeniti.
Ali u Crnoj Gori ogromna većina gradjana želi da udje u EU?
Da, sva istraživanja pokazuju da ogromna većina gradjana Crne Gore želi da uđe u EU. Ipak, povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju palo je za pola godine za 14 procenata - sa 83 na 69 odsto, pokazalo je istraživanje objavljeno početkom septembra prošle godine, koje je sprovedeno za potrebe Evropske komisije. Zanimljivo je i istraživanje Eurobarometra koji se odnosi na stavove EU prema proširenju, isto iz septembra, koje je pokazalo da na nivou EU, 51 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u toj zajednici kad ispuni sve uslove, protiv je 38 odsto, dok je 11 odsto neopredijeljeno.
Građani Švedske, Slovenije, Danske i Hrvatske najviše žele da vide Crnu Goru kao sljedeću članicu Evropske unije (EU), dok je najmanja podrška tome među članicama bloka zabilježena u Austriji, Francuskoj i Češkoj.
Pa u čemu je problem?
Iako je ogromna podrška građana ulasku u EU, činjenica je da vlast u Crnoj Gori čini dio prosrpskih i proruskih stranaka posebno stranka predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Nova srpska demokratija. Mandić, prema ocjeni analitičara, je najuticajniji političar u vlasti, ima zvačajno veću političku moć od premijera Milojka Spajića. Ta stranka ali i stranka Milana Kneževića Demokratska narodna partija (DNP) koja je otkazala podršku vladi zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Zeti, maloj opštini blizu Podgorice, se zvanično zalažu za evropske integracije ali u praksi često rade suprotno. To je bilo najočiglednije u slučaju sa Hrvatskom.
Andrija Mandić i Milan Knežević
Da podsjetimo, Hrvatska je blokirala zatvaranje poglavlje spoljna politika i bezbjednost nakon što je Skupština Crne Gore 2024. usvojila Rezoluciju o genocidu o Jasenovcu na inicijativu upravo tih stranaka.
Da, upravo tako i to je zvanični Zagreb ocijenio kao provokaciju. Tek kasnije je zvanični Zagreb pristao da odblokira pregovore. Hrvatska je međutim i pored toga medju zemljama koje najsnažnije podržavaju Crnu Goru na putu ka EU, iako je nesumljivo da će otvorena pitanja sa tom zemljom kao što je razgraničenje na Prevlaci u Jadranskom moru, status bivšeg jugoslovenskog broda Jadran i odšteta za logor Morinj ,u kojem su 90 -ih prošlog vijeka bili hrvatski zatvorenici, biti dio skupe političke trgovine.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić
Evropski zvaničnici pominju u javnim nastupima i da neće dozvoliti da u EU udje država koja bi mogla biti trojanski konj Rusije. Kako se takve izjave doživljavaju u Podgorici?
Marta Kos je nekoliko puta poručila da Evropska unija ne smije da dozvoli da dobije "trojanskog konja". Vlast u Crnoj Gori je bila snažno protiv takozvanog dvostepenog članstva ili ulaska bez prava veta o čemu se mjesecima spekulisalo. Premijer Spajić je tako saopštio, da se protivi da Crna Gora uđe u Uniju bez prava glasa. U međuvremenu je evropska komesarka Kos prije nekoliko dana ponovila da Evropska unija ne smije da dozvoli da dobije "trojanskog konja", zbog čega predlaže da novi ugovori o pristupanju sadrže jače mjere zaštite. Crna Gora bi mogla biti prva sa takvim novim tipom ugovora. Kos je jednostavno pojasnila da ako nove članice poštuju pravila, neće se ni primjeniti te zaštitne mjere.
