"Draga dijasporo, vrati se kući!". COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 04.08.2025. 24:53 Min.. Verfügbar bis 04.08.2026. COSMO. Von Amir Kamber.
"Draga dijasporo, vrati se kući!"
Stand:
Amir Kamber, Amir Sužanj, Nada Pester
U brojnim gradovima Bosne i Hercegovine pojavili su se bilbordi kojima se građani iz dijaspore pozivaju na povratak u domovinu. Kampanju predvodi Pokret “Snaga domovine”. Navodno, projekt se realizuje u saradnji sa Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice. Koliko je ova akcija obećavajuća? Kao podsticaj za povratnike najavljena je novčana podrška pri pokretanju vlastitog biznisa. Istražujemo, razgovaramo s reporterom Amirom Sužnjem i ekonomskim stručnjakom Farukom Hadžićem.
Jeste li već bili ovog ljeta u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji? Ili tek planirate? I jeste li možda razmisljali o tome, jednog ljeta kada odete godišnji odmor da se više nikada ne vratite Njemačku?
U Bosni i Hercegovini je pokrenuta kampanja za dijasporu pod nazivom „Vrati se kući“, koju predvodi udruženje „Pokret Snaga domovine“. U projektu, navodno, sudjeluje i Ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice Federacije. Između ostalog, kako saznajemo, obećava se podrška za pokretanje sopstvenog biznisa u Bosni i Hercegovini za ljude iz dijaspore.
A mi u današnjoj emisiji govorimo o tome koliko je uopšte realno očekivati masovniji provratak građana Bosne i Hercegovine iz dijaspore.
Veliku pažnju javnosti i u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu, u zemljama gdje živi veliki broj građana Bosne i Hercegovine, izazvala ja vijest da su se u brojnim bh- gradovima pojavili bilbordi kojima se građani iz dijaspore pozivaju da se vrate u domovinu. Kampanju predvodi Pokret “Snaga domovine”, a navedeno je kako se kampanja realizuje u saradnji sa Federalnim ministarstvom za raseljene osobe i izbjeglice. Naš dopisnik iz Sarajeva Amir Sužanj će nam pojasniti šta stoji iza te kampanje i može li se očekivati masovniji povratak bosanskohercegovačkih građana u Bosnu i Hercegovinu.
Amire, očigledno je riječ o dobro organizovanoj kampanji, bar u tehničkom smislu. Šta bio ona mogla donijeti Bosni i Hercegovini?
Kampanja je doista izazvala veliko zanimanje, u prvom redu zbog načina na koji je pokrenuta. U brojnim bosanskohercegovačkim gradovima pojavili su se veliki bilbordi sa porukom “Draga dijasporo, vratite se da zajedno gradimo domovinu", istaknuti su na ulicama i trgovima u oba bosanskohercegovačka entiteta – u Bihaću, Bijeljini, Gradiški, Banjaluci, Brčkom, Doboju, Orašju, Odžaku, Grudama... Vidljivi su u blizini graničnih prelaza, na frekventnijim putnim komunikacijama, i očigledno je sve izvedeno uz dobru organizaciju – brzo, tehnički besprijekorno, sa slušljivim i interesantnim porukama obojenim emotivnim, patriotskim elementima, u prvom redu usmjerenim prema bosanskohercegovačkim građanima koji žive u dijaspori. Cilj te prve faze kampanje je da zainteresuje ljude u dijaspori za projekte koji su u posljednje vrijeme pokrenuti, prije svega u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i da odgovori na neka druga, naizgled vrlo jednostavna, a ustvari mnogo dublja pitanja – da li su vlasti u Bosni i Hercegovini konačno shvatile šta treba učiniti i provesti kako bi se odliv građana preko granice ne samo zaustavio, nego kako bi se mnogi ljudi iz dijaspore odlučili na trajni povratak u zemlju.
Rekao si da kampanju predvodi Pokret “Snaga domovine”. O kakvoj je organizaciji riječ, s kakvim argumentima je pokrenuta ta kampanja i da li institucije u Bosni i Hercegovini ozbiljno stoje iza toga?
Mnogo je nepoznanica i različitih tumačenja o samoj kampanji, od ocjena kako je riječ o ozbiljnom, utemeljenom pozivu Bosancima i Hercegovcima u iseljeništvu da se vrate do tvrdnji kako je riječ o političkoj predstavi čiji je cilj glorifikacija aktuelne vlasti i svojevrsno maskiranje, zataškavanje stvarnog stanja u Bosni i Hercegovini. Pokret “Snaga domovine” je organizacija čije je sjedište u Sarajevu, ali djeluje u Austriji, Švedskoj, Norveškoj i drugim evropskim zemljama.
Osnivač pokreta je nekadašnji član i aktivista austrijske Socijaldemokratske partije (SPÖ) Ahmed Husagić, a cilj te organizacije, kako stoji u njenom programu je promovisanje Bosne i Hercegovine u svijetu, ali i njenih ekonomskih i drugih potencijala. To nije prva kampanja te organizacije, dvije slične akcije poziva dijaspori na povratak već su organizovane 2021. i ‘22. godine. Ekonomisti i mediji u Bosni i Hercegovini zasad nemaju pouzdan odgovor ko finansira kampanju i da li je riječ o javnom novcu. Prema službenoj stranici te organizacije, pokret se dijelom finansira donacijama. Ta organizacija upozorava da se okolnosti u Evropi i svijetu osjetno mijenjaju, a da u Bosni i Hercegovini, kako kažu, polako nestaju razlozi zbog kojih su građani te zemlje masovno odlazili u inostranstvo kako bi tamo pronašli bolji život.
Pre nekoliko godina Pokret "Snaga domovine" vodio je kampanju dobrodošlice za iseljenike iz BiH
Nestabilnost, nesigurnost i neimaština, kako kažu, sve su manje izraženi, standard u Bosni i Hercegovini raste, a uslovi u inostranstvu, kakvi su vladali prije desetak godina u zemljama u koje su Bosanci i Hercegovci najradije iseljavali, više nisu tako pozitivni, upozorio je Husagić, gostujući ove sedmice u radio programu Javnog servisa Bosne i Hercegovine.
“Mnogo je razloga zbog čega ljudi žele da se vrate. Ekonomska situacija u zemljama zapadne Evrope, pogotovo za određene slojeve društva, nije ista kao što je bila prije pet, deset ili petnaest godina. Jačanje ekstremno desnih političkih snaga utiče na ukupnu atmosferu u društvu, pogotovo u nekim sredinama, tako da se ljudi više i ne osjećaju ugodno. I naravno, ta emotivna veza prema Bosni i Hercegovini utiče na razmišljanje o povratku”.
U kampanji se ukazuje na projekte Federalnog ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice koji imaju za cilj olakšavanje povratka. O kakvim je projektima riječ i mogu li oni biti motiv za povratak iz dijaspore?
Vlada Federacije BiH je od samog početka svog mandata nagovještavala projekte kojima će otvoriti vrata građanima Bosne i Hercegovine iz dijaspore da ulažu novac u privredu svoje domovine i da pokreću biznis- projekte u Bosni i Hercegovini. Tako je nedavno objavljeno da je Vlada Federacije najavila projekt kroz koji građanima u iseljeništvu, koji se odluče za pokretanje novih biznisa u domovini, dodjeljuje do 150 hiljada maraka, odnosno oko 75 hiljada eura na principu pariteta, pojasnio je federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Nerin Dizdar naglašavajući da su takvi projekti već ranije oglašavani.
„Našim stanovnicima u iseljeništvu dodjeljujemo do 150 hiljada konvertibilnih maraka za pokretanje novih biznisa po sistemu “marka na marku – dakle, koliko sami investirate, toliko vam Vlada Federacije kroz ovaj resor osigura. Imali smo dosta uspjeha u prethodna dva javna poziva i očekujemo, evo, povećan odziv naših ljudi u iseljeništvu i ove godine”.
Nerin Dizdar, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice
Hoće li, Amire, to biti dovoljno za neki osjetniji povratak u domovinu?
Činjenica je da se neki uticajni ekonomisti uopšte ne slažu sa konstatacijom da se stanje u Bosni i Hercegovini poboljšava. Naprotiv – tvrde da u njenom poslovnom ambijentu vladaju korupcija, pravna nesigurnost i besmislene zakonske odredbe. Niko u ovom trenutku nema ambiciju, čak i ne razmišlja o nekakvim hiljadama ljudi iz iseljeništva, ali svaki novi otvoreni pogon u Bosni i Hercegovini mnogo znači za domaću privredu, kako na ekonomskom, tako i na, ako tako mogu reći, mentalnom planu – služi kao primjer drugima ili bar kao motiv za razmišljanje da se i oni jednog dana odluče za povratak. Tako je povratnik iz Njemačke Suad Bešlić izazvao veliko zanimanje i javnosti i poslovnih krugova. Nakon što je odbio poziv da se ponovo vrati u Njemačku, gdje je već ranije radio, otvorio je fabriku za proizvodnju najsavremenijih vatrogasnih vozila u Živinicama kod Tuzle. Taj poslovni poduhvat nema nikakve veze sa bilo kakvim projektima vlasti. Proizvodi za probirljivo evropsko tržište, a narudžbe stižu i iz same Bosne i Hercegovine. Zapošljava 27 radnika, a neki od njih su takođe povratnici iz dijaspore, koji su ovdje, kod kuće, našli približno iste uslove, kaže Bešlić.
„Ove godine imamo još deset vozila u narudžbi, potpisali smo sa gradom Bijeljina, tri vozila za grad Brčko, grad Travnik. Imam tu dva radnika, dvojicu kolega koji su došli iz Hanovera nakon sedamnaest godina tu kod nas, onda ove godine imamo od prošlog mjeseca jednog radnika, koji je iz Tuzle, ali se vratio iz Austrije, ako hoćemo da kažemo iz neke konkurentne firme, ovdje mu je porodica, on ne želi više živjeti vani i tako... Najljepše je kod kuće u Bosni i Hercegovini.“
Suad Bešlić ispred vatrogasnog vozila
Bilo je to jedno zanimljivo svjedočenje Suada Bešlića, povratnika iz Njemačke koji se odvažio da pokrene krupan biznis u Bosni i Hercegovini. Da li to znači, Amire da se u vizijama institucija u Bosni i Hercegovini nešto mijenja?
Ljudi u dijaspori godinama su ogorčeni na bosanskohercegovačke institucije i tvrde da političari na dijasporu gledaju kao na jedan neograničeni bankomat kojim razne strukture vlasti održavaju socijalni mir samom činjenicom da nimalo zanemariv broj ljudi u Bosni i Hercegovini praktično živi od doznaka članova njihovih porodica iz dijaspore. Godinama su prisutne, moglo bi se reći, argumentovane optužbe iz dijaspore da ih se bosanskohercegovačke vlasti sjete tek u doba izbora, u vrijeme kad pokušavaju prikupiti glasove. Vremenom smo čuli mnoga obećanja usmjerena prema dijaspori, od promjene zakona do olakšica ulaganja u domaću privredu, ali malo toga je zaživjelo u praksi. Poslovni ljudi u dijaspori često kažu da se osjećaju prevarenim jer im institucije stalno obećavaju sigurnost i pojednostavljenje procedura, a u stvarnosti je sve drugačije – imamo okolnosti koje nikome od investitora ne ulivaju povjerenje. Nova vladajuća struktura u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka svog mandata, od maja 2023. godine, nastoji ostaviti utisak da se takav odnos mijenja, ali to je doista jedan složen proces, koji pored stvarnih namjera, kojih decenijama nije bilo, zahtijeva vrijeme i strateško djelovanje na stvaranju potrebnog poslovnog ambijenta, a to je već neka mnogo dublja priča.
Mnogi poslovni ljudi u Bosni i Hercegovini tvrde da je situacija znatno drugačija od one koju vlast nagovještava i da kompanije naprosto nemaju odgovarajuću podršku institucija. Šta o tome misli rekao nam je i jedan od vodećih ekonomskih stručnjaka u BiH Faruk Hadžić.
Gospodine Hadžiću, kako ocjenjujete potez vlade Federacije, koja, evo, nudi ulaganja do 75.000 eura na principu pariteta za ljude iz dijaspore koji dođu s projektima. Je li to dovoljno za osjetnija ulaganja građana iz dijaspore u nove biznise u Bosni i Hercegovini i njen povratak?
Bojim se da oni misle da je isključivo ekonomski faktor glavni faktor. Nama novac ne treba. U Bosni i Hercegovini ne treba novac. Novca ima na svakom koraku, ćošku. Banke su prelikvidne, dakle, vrlo jeftino i povoljno možete bilo kakav kredit ako želite dobiti, ako govorimo o financijskoj strani. Međutim, nama nedostaju ljudi. Nedostaje nam ljudski faktor, nedostaje nam znanje, nedostaje know-how. Nedostaje nam taj intelektualni kapital. Za tim mi u Bosni i Hercegovini danas vapimo. A taj intelektualni kapital neće doći ako vi ovdje pričate svaki dan o bilo kojim političkim temama koje mogu dovesti do eventualnih sukoba. Netko će reći zašto bih se ja vratio u Bosnu i Hercegovinu ako se tamo može zapucati za dva tri mjeseca? Dakle, to je nešto što odbija i dalje i ljude i u tom kontekstu neće biti samo dovoljna neka parola. Potrebni su ključni potezi. Donosioci odluka da pokažu da ste zaista dobrodošli i da je ovo sigurno područje. Jer šta, recimo, može vas motivisati, a to uporno govorim ovdje i donosiocima odluka: ako imate mladu osobu ne morate imati bilo kakvu poresku reformu, ekonomsku reformu. Sami taj psihološki, bihevioralni aspekt je dovoljan nekada. Imate mladu osobu koja skuplja novac, štedi da napusti Bosnu i Hercegovinu jer ne vidi perspektivu. Treba mu za, recimo, 6 do 12 mjeseci da može se snaći u Njemačkoj, Austriji, Hrvatskoj, nije bitno koja je zemlja. I sada uštedi novac i zamislite sada izađu u našoj prijestolnici ključne tri političke partije iz tri konstitutivna naroda i kažu sljedeće: "Mi, vjerovatno se nikad nećemo dogovoriti o historiji. Imamo uvijek različite poglede i to je nešto što ćemo uvijek imati različite poglede. Međutim, došli smo do faze da se želimo dogovoriti oko nekih stvari i evo ima pet tema..." I najave pet tema oko kojih su se usuglasili. Više možda ekonomske prirode. I kažu "od sutra mjesec dana ćemo prvo implementirati to, to i to". Sama ta najava i ako to stvarno brzo urade i pokažu, pa kroz neke čak možda i sitnice, ali pokažu da zaista to misle, sama ta najava pozitivno utiče kod te mlade osobe da kaže "pa možda ovo ima perspektivu". I onda sav taj ušteđeni novac koji je sad van ekonomskih tokova će iskoristiti da ostane, da kupi nešto, možda da podigne i dodatni kredit, da se zaduži i za stan, za nekretninu. I gle čuda na svakoj toj transakciji država ubire PDV.
Hajde sada da završimo možda pomalo anegdotalno i kratkoročno, jedan kratkoročni scenario za vas. Recimo, zamišljam scenu da je neko u Bosni i Hercegovini vidio billboard. Bosna i Hercegovina poziva da se vrati iz dijaspore i stvarno čovjek odluči da se ove jeseni vrati u Bosnu i Hercegovinu. Onako baš tvrdoglavi dijasporac kaže "Krećem sa svojim kapitalom, vraćam se u Bosnu i Hercegovinu, hoću da počnem neki biznis". Šta bi bio vaš savjet?
Da bude vrlo oprezan u nekom tom pozitivnom smislu. Iako Bosna i Hercegovina ima puno prilika, može imati ideju koja može u potpunosti zaživjeti, ali mora biti vrlo oprezan u smislu da računa na koji vrste radnika može računati u Bosni i Hercegovini ako ih želi zaposliti. To je sada trenutno naš gorući problem. Možete imati fantastičnu ideju, sav novac prikupljen i vrlo vjerovatno da ćete i uspjeti u Bosni i Hercegovini. Ali je vrlo bitno da se vidi da li imamo dovoljno radne snage, ako da kako ih privući? Ili čak bi idealna kombinacija bila ako se može čak dio radnika koji sad trenutno rade u Njemačkoj ili nekoj drugoj državi prebaciti i vratiti u Bosnu i Hercegovinu. To bi bilo najbolje, najveća pomoć, direktna pomoć dijaspore Bosni i Hercegovini. Dakle investicija, plus radnici koji bi tu radili i da to budu na neki način čak i izvozna preduzeća. To bi bio fantastičan doprinos i samoj našoj državi.
Kompletan intervju poslušajte u podcastu!
Amire, govorili smo o jednoj apsurdnoj situaciji: dok iz institucija zovu ljude iz dijaspore da ulože kapital u domaću privredu, neke privredne grane u zemlji, već etablirane, dokazane čak i na zahtjevnom tržištu Evropske unije, upravo ovih dana doživljavaju pravu dramu jer im domaće institucije nisu u stanju zaštititi interese. Govorimo o problemu prevozničkih kompanija iz Bosne i Hercegovine.
Nažalost, to pokazuje s kakvim se sve izazovima suočavaju bosanskohercegovački privrednici zbog neadekvatne podrške institucija Bosne i Hercegovine. Tačno je, prevozničke kompanije su ovih dana suočene s velikim problemima, čak i sa privođenjima svojih uposlenika vozača u zemljama Evropske unije zbog, kako kažu, diskriminatorskog odnosa u vezi sa dozvoljenim boravkom u Evropskoj uniji. Osam profesionalnih vozača uhapšeno je i privedeno u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj zbog, kako je rečeno prekoračenja dozvoljenog boravka na tlu Unije od 90 dana unutar razdoblja od 180 dana. Transportne kompanije su u velikom problemu, a neke od njih odlučile su zbog toga da svoje sjedište premjeste van Bosne i Hercegovine. Kompanije drumskog prevoza jasno pitaju državne institucije – da li je država u stanju da zaštiti svoje građane i poslodavce, koji uredno obavljaju svoje obaveze, plaćaju poreze, penziono i zdravstveno osiguranje, posjeduju ugovore o radu... Predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić upozorava da je takvo stanje već dovelo do, kako kaže, pravog egzodusa, kako domaćih vozača, tako i kompanija drumskog prevoza.
“Preko deset hiljada profesionalnih vozača je napustilo Bosnu i Hercegovinu i iz dana u dan odlaze. Takođe, i firme se gase i odlaze. I ja sam otišao u Sloveniju i radim u Sloveniji, poslujem. Ako hoćete da radite, morate bježati odavde. Gdje god okrenete, u bilo kojem pravcu, čeka vas zid, a nažalost, nemate niakve podrške ili nikakve naznake da vam to mogu riješiti instituicje Bosne i Hercegovine”.
Čuli smo Nikolu Grbića i muke bosanskohercegovačkih prevoznika. Amire, nekako pesimistično završavamo ovu današnju temu.
Ne, mi samo pokazujemo da, kako tvrde neki vrlo ozbiljni ekonomski eksperti, postoji jedan dramatičan raskorak između onoga što govore i onoga što stvarno rade institucije Bosne i Hercegovine, i to dugi niz godina. S jedne strane, cijelu današnju emisiju posvetili smo kampanji privlačenja bosanskohercegovačkih građana iz dijaspore da ulažu u privredu svoje domovine, a s druge strane, dovoljno je samo vidjeti probleme prevoznika, pa shvatiti kakvi su to apsurdi. Često se mogu čuti ocjene stručnjaka da se poslovni ambijent ne može krojiti parcijalno i da se kapital ne može dozivati u nesiguran ambijent u kojem investitori nisu načisto hoće li ih institucije zaštititi. Svi ozbiljni stručnjaci se slažu da će tek nakon što se ta oblast dovede u red biti moguće uputiti kredibilan poziv iseljeništvu da ulaže u privredu svoje zemlje. Oni koji vole stvari nazvati pravim imenom i ne skrivaju se iza kvazipatriotskih fraza vrlo direktno ukazuju na jednu činjenicu - koliko god volio svoju domovinu, niko nije spreman da ulaže, što bi se reklo na Balkanu, krvavo stečeni novac u tuđini u maglu i nesigurnost, u ambijent u kojem mu niko ne garantuje pravnu sigurnost, čak i kad radi po zakonu ili, ako ćemo biti precizniji, - pogotovo kad radi po zakonu. Čini se da je to karika koja nedostaje i za umjereni, a kamoli masovniji povratak dijaspore.
