Sarajevo domaćin velike konferencije o umjetnoj inteligenciji. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 22.09.2025. 23:21 Min.. Verfügbar bis 22.09.2026. COSMO. Von Maja Maric.
Sarajevo domaćin velike konferencije o umjetnoj inteligenciji
Stand:
Maja Marić, Amir Sužanj, Boris Rabrenović
U Sarajevu se 25. rujna/septembra otvara najveća konferencija o umjetnoj inteligenciji u jugoistočnoj Europi. Oko 40 stručnjaka iz više od 25 svjetskih kompanija raspravljat će o tome kako AI mijenja ekonomiju, bankarstvo, obrazovanje i društvo, ali i koje opasnosti nosi. O ovoj temi Maja Marić razgovara s WDR-ovim dopisnikom Amirom Sužnjem i Eldarom Kurtićem, glavnim istraživačkim znanstvenikom u Institutu za znanost i tehnologiju Austrije.
Sigurno ste do sada čuli za umjetnu ili veštačku inteligenciju. Sve ćešće oko sebe čujemo pojmove kao što su AI, kratica za 'artificial intelligence' (umjetnu inteligenciju), ili nazive samih programa koji se njome služe, poput ChatGPT, Gemini, Claude i sl. Čujemo pojmove, ali koliko točno znamo o njima? Što uopće sve podrazumjeva umjetna inteligencija i da li zaista sa sobom donosi novu eru tehnoloških dostignuća ili je vrijeme da se pozabavimo sistemima koji nas trebaju zaštititi od nje same.
Odgovore na ova, i još mnoga pitanja, donosi konferencija Kiss The Future. Naime, u Sarajevu će 25. rujna/septembra biti otvoren dvodnevni skup, najambicioznija konferencija o umjetnoj inteligenciji u jugoistočnoj Evropi. Zadatak im je da ljudima u Bosni i Hercegovini, ali i na cijelom Zapadnom Balkanu, približe ovu tehnološku inovaciju i pokažu na koji sve način će umjetna inteligencija utjecati na naš svijet, a posebno na koji način može biti iskorištena u ekonomiji, bankarstvu, trgovini, obrazovanju i drugim društvenim sferama.
Stručnjaci bi trebali govoriti i o zamkama koje AI nosi sa sobom, kao i što je potrebno još promijeniti kako bi rezultati bili zadovoljavajući.
Sa nama je naš sarajevski dopisnik Amir Sužanj.
Amire, koji je cilj konferencije i što se u Bosni i Hercegovini, ali i Regiji, očekuje od ovog skupa?
Očekivanja su vrlo široka i, ako mogu tako reći, različita. Skup je zaista impozantan, na njemu će govoriti četrdesetak vodećih stručnjaka u ovoj oblasti iz najdominantnijih tehnoloških giganata našeg doba poput Microsofta, Googlea, Samsunga i drugih kompanija za koje se mirne duše može reći da uvode svijet u novu tehnološku eru u kojoj više ništa neće biti isto. Kad kažem da su očekivanja različita, onda u prvom redu mislim na činjenicu da je velikom dijelu javnosti pojam vještačke inteligencije prilično maglovit, da ne kažem da mnogi i strahuju od nepoznatog. S druge strane, stručnjaci u ovom dijelu Evrope, koji znaju šta donosi vještačka inteligencija, jedva čekaju da čuju vodeće stručnjake, može se reći pionire u ovoj oblasti, koji će se okupiti na tom dvodnevnom skupu u Sarajevu.
Umjetna inteligencija polako preuzima mnoge sfere rada i života u cijelom svijetu. Jesu li ljudi na Balkanu uopće svjesni što dolazi, i jesu li spremni za takve revolucionarne promjene?
Veliki dio javnost tek mutno nazire šta vještačka inteligencija donosi sa sobom, a većina uopšte nije svjesna mogućih, ili tačnije izvjesnih posljedica. Stručnjaci to upoređuju sa vremenom industrijske revolucije od kraja 18. do polovine 20. vijeka kad su mašine zamijenile čovjeka u proizvodnji. Tako će, kako kaže profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku Haris Hasić, i vještačka inteligencija snažno uticati na sadašnji način proizvodnje i rada uopšte. Štaviše, može produbiti društvene nepravde i mnoge ostaviti bez posla.
“Pitanje je jednostavno kako ćemo se prilagoditi tome. Određeni poslovi će otići u prošlost, uključujući gubitak radnog odnosa, to se događalo od pamtivijeka. No, stvoriće se novi poslovi. Ono što prosječni radnik, odnosno prosječni građanin treba da zna jeste da ne smije sjediti skrštenih ruku. Ne smije to ignorisati jer ukoliko to ignoriše, radi na vlastitu štetu. Poslodavci će tražiti, mi studente angažujemo da koriste umjetnu inteligenciju. Jedan direktor je rekao: ja u budućnosti neću dozvoliti da se troše resursi na nešto što može da riješi umjetna inteligencija. Neću zaposliti nekoga ko ne zna koristiti umjetnu inteligenciju“.
Koliko su Bosna i Hercegovina i Balkan tehnološki, pravno, pa i mentalitetom, spremni na, slobodno se može reći, novu eru ljudske civilizacije?
I Bosna i Hercegovina i Balkan već na startu se suočavaju sa ozbiljnim izazovima. Daleko tehnološki zaostaju za zapadom, pa će biti krupan zadatak stvoriti infrastrukturu za upotrebu vještačke inteligencije u ključnim oblastima društva. Pored toga, nema nikakvog, a kamoli ozbiljnog pravnog okvira kojim bi bila regulisana ova oblast, pa mnogi strahuju od flagrantnih zloupotreba. Poslodavci, zaposlenici, studenti već u u velikoj mjeri koriste vještačku inteligenciju u gotovo svim sferama društva gdje su uvidjeli da im olakšava rad, neki od njih čak i po cijenu vrlo diskutabilne upotrebe. Već se vide takvi nagovještaji, posebno u oblasti obrazovanja, gdje se profesori već od osnovne škole, pa sve do postdiplomskih studija suočavaju sa novom praksom.
Tu situacija nije mnogo drugačija ni u Njemačkoj.
Mnogi učenici i studenti više i ne pokušavaju pisati radove. Sve to prepuštaju vještačkoj inteligenciji, pa više nemamo samo puko falsifikovanje maturskih, diplomskih i drugih studija, nego ih doslovno od “a” do “ž” piše vještačka inteligencija. Nedavno je profesor automatizacije i robotike na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici Malik Čabaravdić vrlo slikovito prikazao kako izgleda upotreba vještačke inteligencije u visokom obrazovanju, bar za one studente koji su spremni na sve, samo da polože ispite i domognu se diplome.
“Kao profesor, nekad je teško prepoznati koje su stvari koje dolaze od studenata došle vezane za vještačku inteligenciju, a koje su studenti sami uradili, tako da, na neki način, i prezentiranje u nekim radovima, pravne posljedice svega toga kroz radove koji se objavljuju sve više i više dolaze pod znak pitanja."
Amire, rekao si da Bosna i Hercegovina nema zakone kojima bi trebalo direktno regulirati područje korištenja AI-a. Šta bi to moglo značiti u bliskoj budućnosti?
Tako je. U bosanskohercegovačkom zakonodavstvu u ovom trenutku ne postoji nijedan propis kojim se direktno uređuje upotreba vještačke inteligencije. Živimo u vremenu dramatične oseke bilo kakvog humanističkog pristupa, pa se u ovoj prvoj fazi primjene vještačke inteligencije isprostavlja da je mnogo više onih koji je žele zloupotrijebiti, a ne upotrijebiti. U zemlji u kojoj je, ako se tako može reći, i obična, standardna korupcija odavno poprimila institucionalne razmjere, sasvim je opravdan strah od zloupotrebe vještačke inteligencije. Zbog toga je neophodno što prije zakonski regulisati ovu oblast jer jasnih propisa nema, a posljedice zloupotrebe vještačke inteligencije već se osjećaju, upozorila je portparolka Zeničke razvojne agencije ZEDA Ajna Dedić.
“Ko je vlasnik teksta koji je napisala umjetna inteligencija, a ko je vlasnik fotografije koju je ona kreirala? Mnogo je pitanja koja nam se svakodevno nameću, a o kojima možda ne razmišljamo, a postoje posljedice s kojima se preduzeća najčešće suočavaju”.
Gost naše današnje emisije je glavni istraživački znanstvenik u Institutu za znanost i tehnologiju Austrije, gospodin Eldar Kurtić.
Gospodine Kurtiću, vrlo često čujemo ocjene kako je era vještačke inteligencije za ljudsku civilizaciju jedna revolucionarna prelomnica ravna industrijskoj revoluciji i kako će ona donijeti velike promjene u industriji, obrazovanju, nauci, tehnološkom napretku i svim drugim društvenim oblastima. Šta nam ona donosi, pa je poredimo sa tako značajnim civilizacijskim momentima poput, evo, industrijske revolucije, koja je promijenila tok razvoja čovječanstva? Jesu li u startu njeni dometi i značaj precijenjeni ili smo doista pred jednim tako značajnim trenutkom u razvoju ljudske civilizacije?
Sa mog aspekta mislim da se sa pravom poredi ovaj period razvoja umjetne inteligencije sa nekim tipom nove industrijske revolucije, jer generalno ovaj alat u stvari mijenja temelje društva. Na veoma lagan način dobili smo pristup nekim veoma dobrim pametnim alatima, pametnim asistentima koji nam vrlo lagano omogućavaju da transformišemo način na koji obavljamo razne aspekte u industriji, kako medicina funkcioniše, kako se sistem obrazovanja može mijenjati u skladu s ovim novim alatima. Tako da doista mislim da ti dometi umjetne inteligencije nisu precijenjeni, da su dosta realni, ali put do njihovog ostvarenja zahtijeva dosta vremena i odgovoran sistemski pristup kako bi to krenulo i usmjerilo se u pravom smjeru. Ja mislim da se nalazimo na početku jedne nove epohe koja će nam odrediti novi pravac čovječanstva.
Što bi možda poručili onima koji su skeptični i koji se boje da će AI uzrokovati gubitke poslova, probleme učenicima i slično?
U biti, mislim da glavna poruka bi bila da, barem za našu lokalnu zajednicu, pogledati kako ljudi trenutno na zapadu se hvataju u koštac s ovim novim sistemom. Sadaje jako teško zamisliti osobu, barem recimo u Americi, koja ne koristi ChatGPT ili neki od tih alata da im pomogne da pronađu najbolju veš mašinu koju žele da kupe, da im isplanira neki godišnji odmor s određenim budžetom, da im pomogne da razjasne neku temu koju su trebali da nauče i nisu naučili možda na najbolji način u školi pa im treba neko određeno pojašnjenje, kao neki vid privatnog tutora. Tako da u biti sve su to neki razni mali primeri koji nam otklanjaju tu maglu koja dovodi do straha o potencijalnom gubitku poslova. U biti to je nešto što je ustvari naš asistent kojek nosimo sa sobom u džepu i koji bi trebao samo da nam olakša život, a nadam se samim tim da ujedno i poboljša kvalitet života.
A šta kažu ljudi u Bosni i Hercegovini, hoće li umjetna inteligencija zamijeniti i ugroziti ljude?
Oni duhoviti već zbijaju šale aludirajući prije svega na političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Kažu – kad nemamo prirodne, dobra je i vještačka inteligencija. Oni kojima nije do šale, a takvih nije malo, zaziru od nepoznatog, od straha da će biti kontrolisani, od nagovještaja da će vještačka inteligencija dovesti do gašenja mnogih radnih mjesta. A hoće li vještačka inteligencija zamijeniti ljude i šta će čovjek postati u eri njenog korištenja, pojašnjava stručnjak humanističkih nauka Adis Kriko.
“Smatram da vještačka inteligencija neće zamijeniti ljude već će ih zamijeniti oni koji znaju raditi sa vještačkom inteligencijom. Ali ni to nije garancija zaposlenja, budući da će jedan čovjek, koji posjeduje znanja o vještačkoj inteligenciji, moći raditi posao za desetoricu.”
Bilo je to jedno predviđanje koje baš i nije obećavajuće za one koji nemaju volje da idu ukorak s vremenom. Ipak treba naglasiti da već mnogi u Bosni i Hercegovini koriste vještačku inteligenciju za mnoge praktične stvari u svom životu, od pitanja vezanih za, recimo, korištenje i održavanje automobila do uređenja stana i najboljeg rasporeda stvari u drugim prostorima gdje žive i rade. A to su, mora se priznati, bar za običnog čovjeka, prvi primjetni praktični efekti vještačke inteligencije u svakodnevnom životu.
A kako se sve veća zastupljenost umjetne inteligencije odražava na medije u Bosni i Hercegovini i na Balkanu?
Vještačka inteligencija se uveliko koristi u medijim širom svijeta, pa taj trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu. Zasad nije bilo značajnijih edukacija novinara vezanih za vještačku inteligenciju. Mnoga su, naravno, pitanja koja novinari postavljaju i mnogo je oblasti u kojima im vještačka inteligencija može pomoći u njihovom radu, ali nisam siguran da su ti prvi efekti novinarske upotrebe vještačke inteligencije pozitivni. Uglavnom se svode na, što bi se reklo, nesebičnu pomoć prilikom pisanja tekstova, pa su donedavno prosječni novinari, skromnih sposobnosti i dometa, počeli da donose tekstove kakve niko od njih ne bi očekivao. Međutim, pitanje vještačke inteligencije i medija svodi se na jednu drugu dimenziju – da li će vještačka inteligencija zamijeniti novinare i može li se dogoditi da neko krene u proces kakav smo vidjeli nedavno na nekom mediju u Poljskoj – da novinari dobiju otkaze i da budu zamijenjeni vještačkom inteligencijom. Novinarka Radija Bosne i Hercegovine Vanja Iličić smatra da mašina nikad ne može zamjeniti novinara, pogotovo voditelja u nekim slušanim programima, koji su stvorili prepoznatljiv stil izražavanja.
“Ja stvarno mislim da to može biti samo eksperiment i da živog voditelja ni najinteligentnija umjetna inteligencija ne može zamijeniti. Pokazalo se tokom pandemije i našeg prelaska u online zonu da to može funkcionirati do nekog nivoa, ali na kraju ipak čovjek mora dati onaj final touch. I ako što mislim da neposredan kontakt ne može zamijeniti ni najjača online veza, tako mislim da ni nesavršenog radijskog voditelja ne može zamijeniti umjetno savršenstvo”.
A šta kažu politički krugovi – znamo za ocjene da su brojni mediji pod direktnom kontrolom nekih političkih centara moći?
Zasad nema jasnijih stavova ljudi iz politike, možda zbog toga što većina njih još ni izbliza ne razumije domete vještačke inteligencije, ali nema sumnje da bi bili spremni da iskoriste svaku mogućnost za ovladavanje medijima. Međutim, zasad nemaju potrebe za tim. Poznato je da sve vodeće, pa i one manje vodeće političke stranke u Bosni i Hercegovini imaju svoje medije. Neki vladajući krugovi imaju punu kontrolu i nad pojedinim javnim servisima i problem im jedino predstavlja ona nekolicina medija nad kojim politika nema kontrolu. Bar zasad, politički krugovi nemaju potrebu da prave neke značajnije promjene na medijskom prostoru Bosne i Hercegovine, što ne znači da to neće nastojati čim im se ukaže prilika.
