Advent u Njemačkoj i Zagrebu

Adventski sajmovi, u Njemačkoj poznati pod imenom Weihnachtsmarkt, i dalje su centralna tradicija u ovo blagdansko vrijeme. Prema procjeni njemačkih udruženja vezanih za božićne sajmove, svake godine se bilježi oko 170 milijuna posjeta. Veliki gradovi poput Kölna, Dortmunda i Frankfurta bilježe milijune posjetitelja, a značajan dio Nijemaca, oko 59% ispitanih, planira posjete unatoč ekonomskim čimbenicima. Velike gužve očekuju se na popularnim mjestima poput minhenske tržnice s 3 milijuna posjetitelja i popularnog Christkindlesmarkta u Nürnbergu.

Sajmovi imaju prvenstveno komercijalnu svrhu - tako su i nastali. Tu se mogu pronaći razne rukotvorine, pokloni, organski proizvodi i sl, a nude i zabavan i umjetnički program, često uz dodatak klizališta, tradicionalnih vrtuljaka i sl. No adventski sajmovi i dalje igraju važnu ulogu u okupljanju ljudi, u društvenim i obiteljskim druženjima, te ispunjavaju zahtjeve za održavanjem “magije Adventa”.

No je li navedena magija narušena ove godine?

Nakon prošlogodišnjeg smrtonosnog napada u Magdeburgu, vlasti su u nekim gradovima dugo razmatrale hoće li uopće dozvoliti otvaranje sajmova. Na kraju, sam sajam u Magdeburgu ipak je otvoren 20. studenog/novembra 2025., ali uz očekivane pojačane mjere sigurnosti. I to je možda motiv koji prati ovogodišnje božićne sajmove u Njemačkoj - povećana zabrinutost zbog sigurnosti i strože mjere sigurnosti.

Organizatori pokušavaju balansirati između očuvanja tradicije i zaštite posjetitelja. Neki posjetitelji navode da zbog toga osjećaju i promjene u atmosferi. Drugi pak kažu da se osjećaju sigurnije dok treći zaključuju da je bolje i više policije nego ukidanje sajmova.

Što nas opet vraća na početak priče koja kaže da su adventski sajmovi ipak puno više od par štandova i šalice kuhanog vina.

No kakva je situacija u Zagrebu, sada već poznatom kao IT-destinaciji za adventske sajmove izvan Njemačke? Zna Siniša Bogdanić.

Siniša, 29. studenog, svečanim paljenjem lampica, počeo je Advent u Zagrebu. Kako je ove godine koncipiran taj glavni turistički događaj u glavnom hrvatskom gradu?

Kao i svake godine, Zagrebački advent počeo je svečanim paljenjem lampica i paljenjem svijeće na velikom adventskom vijencu u kojega je i ove godine pretvoren zdenac Manduševac na Jelačić placu. To je onaj tradicionalni dio programa koji se ne mijenja, a sve nakon toga bit će bolje, više, jače, ljepše nego ranijih godina, ako je vjerovati zagrebačkoj gradskoj vlasti. Stvari će se zahuktati oko Božića kada se očekuje prava navala turista. Dakle, program ide na nekoliko lokacija, poput Trga bana Jelačića, parka Zrinjevca i Ledenog parka na Tomislavcu, a Turistička zajednica i ove se godine pobrinula za dodatne glazbene, umjetničke i edukativne atrakcije. Kulturni program ove godine obuhvaća čak sedam glazbenih festivala i više od 90 raznih koncerata i predstava, uključeni su i nacionalni teatar, ali i manja kazališta, gradski i privatni muzeji.

Koje su još novine ovogodišnjeg Adventa?

Rekao bih da se išlo utabanom stazom, ali s malim tematskim pomacima. Na terasi hotela Esplanade postavljen je prostor nazvan Orient Express, Fuliranje na Strossmayerovu trgu nudi novu gastronomsku ponudu, a Advent kod Matoša vraćen je na Štros nakon dvogodišnje pauze. Europski trg ima cjelodnevni glazbeni program, Klizanje na Tomislavcu moguće je svake večeri do 23 sata, a na Zrinjevcu se i ove godine mogu kupiti domaći proizvodi i rukotvorine. Na Kvaternikovom trgu, popularnom Kvatriću, se održavaju koncerti i gastronomske prezentacije, ispred hotela Aristos postavljen je Šokački advent, dok Zoološki vrt obilježava stotu obljetnicu posebnim programom. I Sljeme je misama i koncertima uključeno u program. Gradom i ove godine vozi božićni tramvaj ZET-a. Komercijalna događanja organizirana su u suradnji sa tvrtkama i zagrebačkim obrtnicima. „Zaraditi i zabaviti se“, trebalo bi biti moto i ovogodišnjeg zagrebačkog „adventiranja“.

Kad smo kod tog „zaraditi i zabaviti se“, o kolikom biznisu je riječ?

Zarada je ovdje višeslojna i ide od iznajmljivača apartmana preko ugostitelja i prodavača umjetnina i suvenira do samog Grada koji ubire dio od svakog prihoda. Direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld već je objavila da su prva dva adventska vikenda, što se tiče smještajnih kapaciteta, bila u potpunosti popunjena, a čini se da su blizu tomu i preostali vikendi. U gradu je postavljeno 140 takozvanih „kućica“ s različitom ponudom. Riječ je o tipiziranim kioscima koje zakupljuju ugostitelji i obrtnici, a od toga bi Grad trebao ubrati oko pola milijuna eura prihoda.

Svi govore o tim „kućicama“, čini se da je ugostiteljska ponuda ipak ono što izaziva najveći interes kod turista?

Da, godinama je tako. Zapravo i te kućice su posebna priča budući da kroz njih izravno ulazi novac u gradsku blagajnu. Nije u duhu blagdana, ali teško je ne prisjetiti se da su se ljudi bliski nekadašnjem gradonačelniku Milanu Bandiću nagodili s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (Uskok) i priznali da su, upravo s Bandićem, namještali poslove dobivanja lokacija za „kućice“ na zagrebačkim Adventima od 2016. do 2020. godine. Sada takvih afera nema, ali „kućice“ su i dalje vijest. Ove godine, tijekom montaže, posebno su se kritizirali njihov izgled i izvedba. Tako je nekadašnji saveznik gradske vlasti i bivši zastupnik u Gradskoj skupštini, Renato Petek, ukazao da ti objekti ne odgovaraju uvjetima koje je Grad sam propisao u javnom natječaju. Prema dokumentu, kiosci su morali biti izrađeni od punog drva, obojeni u bijelo, s dvostrešnim krovom i površinom do četiri četvorna metra. A sada kada su te zelene „kućice“ proradile, mediji redovito izvještavaju što se u njima može kupiti i po kolikoj cijeni. Zadatak je, naravno, pronaći najskuplji jeftini proizvod budući da se često nude svakodnevna jela, ali po nesvakodnevnim cijenama. Ugostitelji, naravno, sve pravdaju inflacijom i cijenama same lokacije.

Što se onda nudi u tim ugostiteljskim kioscima?

Dakle, ponuda je tu stvarno, stvarno raznolika i može se pojesti od bazične kobasica u pecivu pa do ozbiljnih jela, ali u street food obliku. Hvaljena je pizza s tartufima iz prave krušne peći, u ponudi je i boškarin s tartufima i majonezom, pohani sladoled, dekonstruirane sarme, panino od puretine, kestena i brusnica i naravno Dubai, ovoga puta Dubai sladoled.

Ništa bez Dubai varijante. Prošle godine bile su hit Dubai fritule. Jesu li i ove godine tako popularne?

Tjednima smo slušali o Dubai fritulama koje su se prodavale za 12 eura. Ako se dobro sjećam, na papirnatom tanjuru izbrojao sam šest malih fritula prelivenih čokoladnom kremom i pastom s okusom pistacija. Sve je lani bilo Dubai, pasta od pistacija se dodavala tamo gdje joj je bilo mjesto, ali i tamo gdje nije. Možemo se sjetiti i ugostitelja iz Njemačke koji je nudio Dubai kobasice ukrašene zlatnim listićima. Ove godine Dubai je prisutan, ali više nije iznenađenje. Dubai fritule drže prošlogodišnju cijenu, a germknedla u Dubai varijanti košta čak 15 eura. Za Dubai churros treba izdvojiti nemalih osam i pol eura. No, uvijek volim reći, cijena se nalazi tamo gdje se sijeku ponuda i potražnja; ponude ima, a ima i potražnje, iako će ugostitelji kao i svake godine u siječnju tvrditi da nisu uspjeli zaraditi ništa.

Advent u Zagrebu se često hvali da je najbolji i najljepši od svih europskih adventskih festivala i sajmova. Koliko je u tome istine?

Ima tu nešto istine, Advent u Zagrebu je prema izboru glasača portala „European Best Destinations” tri puta za redom proglašen najboljim turističkim odredištem za božićne blagdane u Europi 2016., 2017. i 2018. godine. To ipak treba uzeti sa zrnom soli, budući da se u ovo vrijeme to glasanje pretvori u svojevrsno natjecanje, pa se Zagrepčani jako mobiliziraju i daju glasove svojem gradu. No lokalni glasovi teško bi bili dovoljni da se Zagreb tri godine zaredom drži ispred velikih europskih destinacija da nije stvarno bio turistički atraktivan. To je dokaz, kaže direktorica Turističke zajednice, da je Zagreb u ovoj kategoriji zaista poseban, pogotovo je se uvijek svrstava u TOP 10. Da je i Grad zadovoljan poslom koji se u ovo vrijeme obavlja svjedoči već sama činjenica da je Martina Bienenfeld šefica gradskog turizma i dan danas pa spada u rijetke vodeće ljude iz Bandićeve ere koje aktualna gradska vlast nije smijenila.