Nevreme u Evropi, haos u BiH: institucije opet nespremne

Velike vremenske nepogode paralisale su Evropu — od ledene kiše u Nemačkoj, gde su u više saveznih zemalja, uključujući i Severnu Rajnu Vestfaliju zatvorene škole, do snega i poplava širom regiona. Dok se zemlje regije bore sa ekstremnim uslovima, u Bosni i Hercegovini se ponavlja stari problem – potpuna nespremnost institucija. Ulice su zametene, sela odsečena, reke prete izlijevanjem, a odgovornost se, kao i mnogo puta ranije, prebacuje s jednih na druge. Zašto BiH iz godine u godinu nespremna dočekuje nepogode i ko za to snosi odgovornost, o tome u današnjem podkastu razgovoram sa našim sarajevskim dopisnikom Amirom Sužnjem i inženjerom Fuadom Babićem, stručnjakom za geologiju i klizišta.

Nemačka je trenutno pogođena olujom Gunda, koja je tokom noći donela snežne padavine i ledenu kišu. U više saveznih zemalja, uključujući i Severnu Rajnu Vestfaliju, zbog opasnosti od poledice danas su zatvorene škole. Ledena kiša i sneg uzrokovali su brojne nesreće na putevima, a meteorolozi savetuju izbegavanje vožnje, posebno zbog mogućnosti naglog stvaranja leda. U nekim delovima Bavarske i istočne Nemačke moguće su dodatne padavine i opasnost od leda i u utorak.

Srbija je i dalje pod snegom. Vanredna situacija na snazi je i dalje u 11 opština u Srbiji - u Valjevu, Loznici, Osečini, Krupnju, Malom Zvorniku, Vladimircima, Sjenici, Majdanpeku, delu Prijepolja, Lučana i u Ivanjici. Bez struje je više od 6.000 domaćinstava, te se nastavlja sa radom na stabilizovanju snabdevanja električnom energijom. Od 4. januara do danas ujutru, bilo je preko 100 intervencija, uz angažovanje više od dve stotine vatrogasaca sa preko stotinu vozila, a evakuisano je 38 osoba, izjavio je za javni servis RTS Milorad Spasojević iz Sektora za vanredne situacije.

U Hrvatskoj je u gorskim područjima, visina snega dostigla preko jednog metra, a snabdevanje električnom energijom je bilo otežano zbog pada stabala i oštećenja dalekovoda. Snežne padavine izazvale su blokade puteva, dok su jake kiše na Jadranskoj magistrali uzrokovale poplave. Meteorolozi upozoravaju da se slične padavine mogu očekivati i narednih dana, dok se na obali očekuje i pojačanje vetra.

Bosna i Hercegovina se suočila sa prvim velikim snegom nakon onog iz 2012. godine koji je zameo čitavu zemlju. Neka sela su bila odsečena od okolnih naselja, a velike reke prete izlivanjem iz korita. Neka područja na jugu, u Hercegovini, već su poplavljena. I ovog puta se, međutim, događa ista stvar - građani su ogorčeni na institucije zbog nespremnosti za vanredne situacije, a niko ne snosi odgovornost čak ni za najteže tragedije, poput pogibije 19 ljudi u poplavi i klizištu u Donjoj Jablanici 2024. godine. Postoji uobičajena praksa – dok se nepogoda dešava, bilo da je reč o poplavama ili požarima, institucije stvaraju razne planove i strategije, ali čim opasnost prestane, priča se uglavnom zaboravlja do sledeće sezone požara ili poplava. O tome danas razgovaramo sa inženjerom Fuadom Babićem, stručnjakom za geologiju i dugogodišnjim rukovodiocem struktura civilne zaštite. A najpre ćemo od našeg sarajevskog dopisnika Amira Sužnja čuti kakva je trenutna situacija u zemlji. Velike vremenske nepogode paralisale su Evropu — od ledene kiše u Nemačkoj, gde su u više saveznih zemalja, uključujući i Severnu Rajnu Vestfaliju zatvorene škole, do snega i poplava širom regiona. Dok se zemlje regije bore sa ekstremnim uslovima, u Bosni i Hercegovini se ponavlja stari problem – potpuna nespremnost institucija. Ulice su zametene, sela odsečena, reke prete izlijevanjem, a odgovornost se, kao i mnogo puta ranije, prebacuje s jednih na druge. Zašto BiH iz godine u godinu nespremna dočekuje nepogode i ko za to snosi odgovornost, o tome razgovoram sa našim sarajevskim dopisnikom Amirom Sužnjem i inženjerom Fuadom Babićem, stručnjakom za geologiju i klizišta.

Amire zbog snega i ledene kiše koje je donelo nevreme Gunda, u više saveznih zemalja u Nemačkoj danas su zatvorene škole, pa tako ovde kod nas u Severnoj Rajni Vestfaliji. Saobraćaj je otežan. Kakva je trenutna situacija u Bih, kako se vlasti snalaze sa ovogodišnjim vremenskim neprilikama?

Jedna vrsna sarajevska novinarka uporedila je posljedice nevremena sa onom starom šalom – zbog iznenadnog snijega odgađa se akcija “Ništa nas ne može iznenaditi.” Baš tako nekako bismo mogli opisati stanje u Bosni i Hercegovini nakon velikog snijega i obilne kiše, koji su pogodili cijelu zemlju stvarajući kolaps na saobraćajnicama i u gradovima. Pojedina sela su nekoliko dana bila zametena i blokirana, nije im se moglo prići zbog visokog snijega nikakvim putem, pa si i pripadnici Gorske službe spašavanja imali mnogo posla spašavajući ljude ugroženog zdravlja, kojima je bila potrebna ljekarska pomoć. Situacija nije ništa bolja ni u gradovima, pa su tako i stanovnici glavnog garda Sarajeva u pravoj mori – debeli snijeg i sporedne ulice pod ledom od snijega ugaženog točkovima vozila mnogima su bili velika prepreka za odlazak na posao, ljekaru ili jednostavno do prodajnih centara. Građani su podijeljeni – jedni su ogorčeni na gradsku vlast, drugi razumiju da gradske strukture nisu u stanju održavati čistim tako veliki grad uz toliko intenzivne padavine.

Amire, šta institucije rade u vreme dok građani kritikuju?

I u ovoj situaciji prisutna je praksa prebacivanja odgovornosti. Vlada Kantona Sarajevo ističe velika i značajna ulaganja u Komunalno preduzeće Rad i tvrde kako bi situacija bila neuporedivo teža bez mjera koje je vlada donijela. To se može iščitati i iz izjave ministra prostornog uređenja Mladena Pandurevića.

Čuli smo glas Vlade Kantona Sarajevo. Zašto onda, Amire, grad nije adekvatno odgovorio na nevreme? Amire iz Vlade tvrde da komunalno preduzeće Rad nije bilo na visini zadatka?

E tu se dešava redovna pojava u ovakvim situacijama – prebacivanje odgovornosti. Dok iz Vlade tvrde da komunalno preduzeće Rad nije bilo na visini zadatka, iz te javne kompanije tvrde da imaju zastarjelu opremu i nedovoljne kapacitete i da je to razlog što nisu u mogućnosti osigurati nesmetan saobraćaj u gradu i kantonu. Tako dolazimo u apsurdnu poziciju – da olimpijski grad, koji je prije 40 godina bio u stanju organizovati i iznijeti zimsku olimpijadu, dotad najuspješniju u istoriji, danas teško može organizovati svakodnevni život građana nakon samo pola metra snijega, i to u zemlji poznatoj po opakim zimama u kojoj je prije dvije tri decenije bilo normalno da se snijeg zadrži sedmicama.

Ovo nevreme, koje je ovih dana pogodilo Bosnu i Hercegovinu, kao, uostalom i delove Evrope, ima jednu specifičnost. Gradovi i sela su zameteni i okovani ledom, a u isto vreme neka područja su se našla na udaru poplava, uz pretnju teških posledica. Sve se dešava istovremeno. Je li moguće da je i to jedan od razloga neadekvatnog odgovora na izazove nevremena?

Ne bi se moglo reći da je ta, ako tako mogu reći, razuđenost nevremena neki važan razlog što službe nisu adekvatno reagovale. Lokalne zajednice imaju svoj sistem zaštite i spašavanja i propisano je da traže pomoć od viših nivoa vlasti u slučaju potrebe. Međutim, sve te službe suočavaju se sa sličnim problemima – zastarjelom i nedovoljnom opremom, ponegdje čak i sa nedostatkom elementarnih sredstava. Kako to u praksi izgleda najbolje pokazuje izjava Suada Tojage, stanovnika Malog Polja kod Mostara, koji polovinom sedmice, zajedno sa svojim komšijama, spašavao stvari iz poplavljene kuće.

Amire, mediji u Bosni i Hercegovini prenose da pojedine pogođene sredine, bar kad je reč o opasnosti od poplava, trpe posledice jednog glomaznog i međusobno prepletenog i praktično nepovezanog, nekoordinisanog lanca institucija.

Nije to samo problem između entitetskih institucija gdje se uvijek čekaju nekakve saglasnosi i odluke dok voda ili vatra prijete naseljima i ljudima. Nije rijetkost da i u takvim prilikama, bolje reći neprilikama, bljesnu neka politička uslovljavanja i dokazivanja ko je važniji u hijerarhiji – država ili entitet. Ta unutrašnja nekoordinacija vrlo često pokazuje negativne posljedi i u slučajevima kad je nužno koordinisati aktivnosti sa susjednim zemlajma. Baš ovih dana je bio jedan takav primjer zbog kojeg su načelnici opština u slivu rijeke Drine, od Foče do Bijeljine i Zvornika, uglas pozivali na hitnu akciju kako bi rukovodstvo hidroelektrane Mratinje na Pivi, u susjedoj Crnoj Gori zaustavilo agregate jer su prijetile poplave duž cijelog toka Drine. Načelnik Opštine Foča Milan Vukadinović ukazivao je na mogućnost teških posljedica u slučaju da ne budu preduzete hitne mjere.

Sudeći po izveštajima medija u Bosni i Hercegovini, ta zemlja sa urušenim sistemom za nesreće i nepogode ne samo da je potpuno nespremna za sadašnje posledice nevremena, nego isto tako nespremno dočekuje izazove koje najavljuju naučnici – izazove klimatskih promena. Institucije nemaju nikakvu realnu strategiju, bar tako tvrde stručnjaci.

Sniježno nevrijeme je ogolilo sve nedostatke i slabosti u sistemu u Bosni i Hercegovini – od čišćenja saobraćajnica i ulica, preko dotrajalih sistema grijanja i prekida snabdijevanja strujom do prevencije poplava i klizišta. Naučni radnici tvrde da su sve aktivnosti institucija usmjerene na skidanje odgovornosti, a ne na stvarno rješavanje problema i poteškoća običnih ljudi. Dekan Prirodno - matematičkog fakulteta u Sarajevu Nusret Drešković je gostujući u programu Televizije Bosne i Hercegovine upozorio da će posljedice takvog pristupa institucija biti isto tako razorne kao i posljedice nepogoda u posljednjih nekoliko godina.

Amire, iz našeg dosadašnjeg razgovora, reklo bi se da građani nemaju poverenja u institucije kad je reč o vanrednim situacijama i nepogodama?

To pokazuju reakcije građana. Nije riječ samo o tome da ljudi ne vjeruju institucijama u vrijeme kriznih situacija kao što su poplave, sniježne nepogode, pa i požari uj ljtnoj sezoni, nego su, pogotovo oni koji su direktno pogođeni, posebno ogorčeni na reakcije institucija nakon što te nepogode prođu. Ljudi ostanu bez kuća, imovine, stoke i infrastrukture i institucije u pravilu nemaju adekvatan odgovor im to bar djelimično nadoknaditi. Mnogi s od njih se osjećaju uglavnom prepuštenim samim sebi i ističu jedan paradoks – da pojedine humanitarne organizacije, poput orgnaizacije Pomozi.ba u procesu obnove urade više nego državne institucije. Svi u Bosni i Hercegovini se sjećaju velike poplave u dolini Neretve i centralnoj Bosni u oktobru 2024. godine u kojima je poginulo 27 ljudi – samo u naselju Donja Jablanica 19. Slili su se milioni eura za obnovu tih područja, među njima i sredstva iz evropskih fondova, ali večina tih ljudi i dalje je bez elemetarnih uslova, bez krova nad glavom. Ekipa Televizije Bosne i Hercegovine nedavno je posjetila stanovnike Donje Jablanice i od nekih, među kojima je Adisa Maslo, čula tvrdnje kao ne samo da instituicje nemaju inicijative, nego pokazuju neshvatljivu nezainteresovanost za probleme, zahtjeve i potrebe ugroženog stanovništva.

Jeste da smo usred zime i debelih minusa, ali govorimo o institucijama u vanrednim situacijama, pa smo u tom kontekstu, Amire, pomenuli i požare, stalni problem letnih sezona u Bosni i Hercegovini. Mnogi smatraju da je upravo sezona požara pravo ogledalo rada bosanskohercegovačkih institucija.

Da, to je uvijek posebna priča. Svake godine s početkom ljetne sezone i perioda visokih temperatura, širom Bosne i Hercegovine bjesne požari i svake godine ponavlja se ista priča – vatrogasci i lokalno stanovništvo se bori s vatrom, i to zastarjelom opremom uz povremenu pomoć specijalizovanih letjelica iz susjednih zemalja. Sve dokm traje sezona požara i ogorčenje ljudi, nadležne institucije su u nekakvom fiktivnom stalnom zasjedanju. Prave se razni teško dostupni dogoročni planovi, priča se nadugo i naširoko o kupovini kanadera i er-traktora, stvara se privid da se na tom planu nešto radi i sve to traje do prve obilnije kiše, koja ugasi vatru. S tom prvom kišom, koja otkloni probleme i opasnost do narednog ljeta, završava se svaka priča o borbi protiv požara i više niko o tome ne govori do sljedeće sezone požara. Ostaju pitanja na koja vlasti nemaju odgovor - zašto Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima probleme sa svakom vrstom nepogoda i zašto je, pogotovo ljeti, ovisna o pomoći iz susjednih zemalja. Tako je to u zemlji koja teško izdvaja sredstva za borbu protiv nepogoda uz već poslovično obrazloženje da je to previše skupo, ali zato ima 11 hiljada službenih auta za funkcionere i druge ljude iz institucija sa raznih nivoa vlasti.