"Ne daj da ti snovi pobjegnu" - Tvoj Korzo. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 23.04.2026. 32:31 Min.. Verfügbar bis 23.04.2027. COSMO. Von Amir Kamber.
"Ne daj da ti snovi pobjegnu" - Tvoj Korzo!
Stand:
Amir Kamber, Boris Rabrenović
Amir Kamber i Vernesa Berbo razgovaraju o glumi, muzici, pisanju - i o snovima koji nas guraju naprijed. Snimila novi album ("Bijele udovice"), napisala roman ("Sin i pahuljica"), kao glumica nastupa u vrhunskim njemačkim teatrima. Otkud Vernesa Berbo crpi energiju? Usput, kako to i očevi mogu biti dobre majke? Svraćamo do Sarajeva po najnovije muzičke novosti sa tamošnje scene. Slušamo svježu muziku, između ostalog, predstavljamo supertandem iz Srbije: Emma i Jimmy ("Fantazija")
Pozdrav iz studija u Kelnu. Danas se bavimo muzikom i kulturom. Zanimaju nas scene na jugoistoku Evrope i u Njemačkoj. A ovaj put vas upoznajemo s radom Vernese Berbo iz Berlina. Pri čemu kada je Vernesa Berbo u pitanju čovjek zbilja ne zna odakle da počne. Snimila novi album, napisala roman, nastupa u vrhunskim njemačkim teatrima kao glumica. Više o svemu tome za koji tren. Nešto kasnije ćemo svratiti do Sarajeva po najnovije novosti s tamošnje muzičke scene. Naravno, kao uvijek slušamo svježu muziku. Nego, kad smo već kod svježina. Ima li ovog proljeća kod vas? U Kelnu i nema baš. Jeste sunčano ali duva nekakav hladni vjetar kao košava. Nije ovo ni p od proljeća vidjelo.
A sad dolazimo do današnje gošće. Vernesa Berbo, glumica, autorica, spisateljica, muzičarka, umjetnica iz Berlina.
U Sarajevu studirala glumu i preživjela rat, u Njemačku stigla početkom 90-tih godina i ostvarila ozbiljnu karijeru.
Nedavno napisala, objavila roman "Sin i Pahuljica", "Sohn und Schneeflöckchen", usput, u pratnji benda Tajna veza, izbacila muzički album Bijele udovice.
Vernesa Berbo, glumica, muzičarka, spisateljica
To je apsolutno highlight moga života. Kada sam bila mala djevojčica, ja sam već sa šest godina stajala na bini. Već sa nekih 13-14 godina sam maštala o tome da jednog dana zaradim para i da dođem u Berlin, da pogledam jednu predstavu u Maxim Gorkom teatru i jednu u Berliner Ensemblu od Bertolt Brechta. Gorki sam već odigrala, znači četiri-pet godina, i sada sam u Berliner Ensemblu i imam čak jednu predivnu novu produkciju koju sam prihvatila da radim od jeseni, dakle Onkle Vanja, tako da je sve to malo surrealno. Gluma je kod mene početak svega. Kroz glumu sam u stvari došla do pisanja, došla sam do pjevanja, do svega toga. Jer kada sam došla tada u Njemačku, nisam nijednu riječ njemačkog jezika znala.
Došla sam ilegalno, pješke preko češke granice sa jednom plastičnom kesom u ruci. Nisam imala pojma ni šta da radim, znači nisam imala budućnosti u tom svom poslu. Odmah na početku sam se pitala šta ja mogu još. Ljutila sam se kada su mi nudili uloge da igram neke ruske prostitutke ili neke poljske čistačice, to nisam željela da radim. Tada sam studirala još, scensko pisanje, scenarijo, za televiziju i film. I onda sam tako kroz to počela pisati svoje uloge, počela sam pisati projekte i tako sam došla u principu do pisanja. Prvo sam pisala pozorišne komade, pa onda već i neke kratke priče koje su već objavljene. Dosta komada u kojima sam ja igrala, kao i u Gorkom su moji tekstovi unutra i tako dalje. Kada ništa nisam znala ovdje, nisam ništa razumjela, tada sam počela intenzivno muzikom da se bavim, jer je muzika praktično univerzalni jezik i ona je po meni, najbrži put prema samom sebi. Tako da eto, mislim, sve te tri stvari radim paralelno, ali sve se one u principu negdje dopunjavaju.
