Može li Hrvatska biti jeftinija - uz veće namete?

Ako posljednjih tjedana pratite njemačke medije, turističke portale ili jednostavno razgovarate s ljudima koji planiraju ljetovanje, jedna tema je vrlo često na repertoaru: je li Hrvatska postala preskupa za godišnji odmor? I dok hrvatski ministri pozivaju da se cijene snize kako bi sezona bila uspješna, istovremeno dižu namete koje građani moraju platiti.

Njemački turisti i dalje planiraju dolazak na Jadran. Hrvatska je jedna od najpoznatijih i najpoželjnijih mediteranskih destinacija za Nijemce, a interes za putovanja i ove godine ostaje vrlo visok.

No istovremeno se mijenja način na koji se gleda na Hrvatsku.

Hrvatska više nije zemlja koja se automatski povezuje s pojmom "isplativo". U brojnim njemačkim analizama i medijskim izvještajima posljednjih godinu dana ponavljaju se iste primjedbe: cijene smještaja, restorana i svakodnevnih troškova približile su se ili čak dosegnule cijene u Italiji i Španjolskoj, dok dio gostiju smatra da kvaliteta usluge i ponude nije rasla istim tempom.

Ukratko - omjer cijene i dobivenog zauzvrat Hrvatskoj ne ide u prilog.

S druge strane, Hrvatska i dalje ima ogromnu prednost blizine, sigurnosti i navike.

Mnogi Nijemci desetljećima dolaze na hrvatsku obalu i ne odustaju lako od svojih omiljenih destinacija. No koliko dugo će to još trajati? Upravo zato ove godine nervoza oko turističke sezone djeluje ozbiljnije nego inače.

Dodatnu zanimljivost donosi činjenica da je hrvatska Vlada otvoreno pozvala turistički sektor da snizi cijene. Premijer, Andrej Plenković, i ministar turizma, Tonči Glavina, poručuju da je važno ostati konkurentan, dok istovremeno dio turističkih poduzetnika upozorava da im rastu porezi, doprinosi i svi ostali troškovi poslovanja.

Može li država tražiti niže cijene dok istovremeno povećava opterećenja? Da li se stiglo do granice modela koji se godinama oslanjao na rast turističke potražnje? I što nam cijela ova rasprava zapravo govori o stanju hrvatskog gospodarstva?

Sa mnom je Siniša Bogdanić.

Svake se godine na početku turističke sezone ponavljaju crne prognoze: te Hrvatska nije konkurentna te ne daje vrijednost za novac te turisti se okreću drugim tržištima. Na kraju sezona bude odlična ili rekordna. No ove godine stvari se čine puno ozbiljnijima. Vlada je već mjesecima u svojevrsnoj kampanji i poručuje da cijene moraju pasti. Kako je to počelo?

Da, ove godine se išlo s vrlo izravnim porukama ugostiteljima i iznajmljivačima apartmana da moraju spustiti cijene za čak 20 posto. Premijer Andrej Plenković već je početkom svibnja poručio da je jedan od načina očuvanja konkurentnosti Hrvatske taj da bude povoljnija. Nekoliko dana kasnije ministar turizma Tonči Glavina to je konkretizirao. Kazao je da je ova sezona temelj i za sljedeću godinu koja bi mogla biti jednako izazovna ako inflacija, te cijene energenata, ostanu kao što su sada. „Izazovno“ je, inače, riječ koja je u suvremenom rječniku zamijenila riječ „problematično“. To je bila poruka upućena hotelijerima, kampovima, malim iznajmljivačima, ugostiteljima i trgovcima. Još konkretnije, svima je poručio da smanje očekivanja i marže, te da u paketu snize cijene od 10 do 20 posto.

Veliki trgovački lanci i veliki dobavljači, čini se, rade po inerciji i ne zamaraju se pretjerano Vladinim upozorenjima. Hrvatska ima hranu jednako skupu ili čak i skuplju kao i zemlje s puno većim plaćama i mirovinama i to je sada već trajno stanje. Kako su na ovaj ministrov zahtjev reagirali privatni iznajmljivači i ugostitelji?

Očekivano, takve poruke su izazvale bijes spomenutih koji podsjećaju ministra da živimo u tržišnoj, a ne dogovornoj ekonomiji te da svatko ima pravo određivati svoju cijenu, a da će tržište na kraju donijeti presudu. No otegotna okolnost je što je ovdje riječ o strateškoj gospodarskoj grani o kojoj ovisi i rejting vladajuće garniture. Ugostitelji kažu da oni kao zadnja karika u lancu ne mogu podnijeti sav teret ministrovih želja, turistički djelatnici upozoravaju da njihov trošak raste brže od prihoda. Svi oni misle da je Vlada trebala krenuti s drugog kraja lanca, od onih koji primarno na tržište stavljaju robe i usluge koje turizam potom koristi.

I onda je nakon svega došao Vladin paket antiinflacijskih mjera koji izravno pogađa turistički sektor većim poreznim opterećenjima. Kako spustiti cijene, a platiti više državi?

To je upravo retoričko pitanje koje svi prozvani postavljaju. Točno je da je Vlada predstavila svoj antiinflacijski paket, no mnogi su ga prozvali inflacijskim paketom. Jer osim što umirovljenike oslobađa poreza na dohodak, svima ostalima donose viši trošak.

Nabroji nam ukratko što je obuhvaćeno tim paketom, a da je važno za turizam.

Vlada diže minimalni paušalni porez za privatne iznajmljivače u najrazvijenijim turističkim sredinama. U prvoj skupini prema indeksu turističke razvijenosti donja granica raste sa 100 na 150 eura po krevetu, a u drugoj skupini sa 70 na 100 eura po krevetu. Za primjer, u drugoj skupini za apartman s četiri kreveta znači 120 eura više godišnje samo po toj osnovi. Ne zvuči to dramatično za jedan apartman, ali iznajmljivači upozoravaju da se ne plaća “po apartmanu”, nego po krevetu, i da se na to dodaju turistička pristojba, turistička članarina i porez na nekretnine.

Ministar turizma Tonči Glavina je pronašao rješenje za taj problem. Da bi državi dali više, neka rade više, zar ne?

To je poručio u programu RTL-a. S obzirom na to da turizam raste svake godine i u turističkoj predsezoni i u turističkoj posezoni, ako netko ima povećanje poreza od 50 eura po jednom krevetu, to doslovno znači da mora raditi samo jedan dan više, izračunao je ministar. Inače, i sam Glavina je iznajmljivač. Iznajmljuje luksuznu turističku vilu s bazenom u Klisu i ove godine neće korigirati cijenu najma naniže. Objasnio je da je to učinio još prošle godine. Ove godine kalendar iznajmljivanja mu je popunjen, a noćenje u njegovu zdanju, ovisno o „visini sezone“ je od 500 do nešto sitno preko 700 eura.

Na to onda dolazi i veće opterećenje za paušalne obrtnike. To su oni freelanceri i obrtnici koji su zapravo poslovni one man show, koji moraju imati iznimne vještine da bi opstali i kojih je u turizmu također puno; od marketinga pa preko mikrougostitelja i iznajmljivača.

Točno. Turizam je pun malih obrta. Tu su i prijevoznici i vodiči i majstori i izrađivači suvenira i svi pomoćni poslovi. Sve će se to reflektirati na cijeli turistički sektor pa stoga mnogi najavljuju zatvaranje svojih poslovanja. Da se razumijemo, ne poznajem niti jednog paušalnog obrtnika koji je bogataš, no prema vladinom planu, oni koji uspiju zaraditi mjesečno dvije do tri tisuće eura, a to je zapravo promet, a ne gola zarada, morat će godišnje dati državi par tisuća eura više kroz porez i doprinose.

I treće je ono što se ističe kao najveća antiinflacijska mjera, a to je porez na ekstra marže i ekstra dobit. Mnogi su postavili pitanje radi li se tu o stranim trgovačkim lancima, dobavljačima robe ili možda bankama. Zna li se nešto više?

Malo se tu toga zna, osim da će se tvrtkama koje ostvaruju natprosječnu dobit udariti porez. Možda se čini da to nema veze s turizmom, no trgovački lanci i dobavljači nisu nikada marili za takve stvari u Hrvatskoj pa se stoga ljeti bez nekih velikih moralnih dvojbi dižu cijene u turističkim mjestima iako zbog toga pati lokalno stanovništvo. Ako se taj porez prelije u potrošačke cijene onda je problemu samo dodana energija.

Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo, Velibor Mačkić, gotovo se pa narugao mjerama koje su smislili novi ministar financija Tomislav Ćorić i premijer Andrej Plenković. Osim što je kazao da se radi o „kombinaciji panike i upravljanju dojmom“, što je još rekao?

Mačkić kaže da se ne radi o nikakvim antiinflacijskim mjerama, već o golom spašavanju proračuna iz kojeg još samo nije jasno koliki deficit planira Vlada. Ako tragikomično povećanje poreza smanji inflaciju, kaže Mačkić, on će pojesti svoju diplomu Ekonomskog fakulteta. Podsjetio je vladajuće da se hrvatska turistička ponuda oslanja na privatne iznajmljivače, a ne na velike hotelske kuće koje imaju jaču mogućnost amortiziranja troška. Povećanje napeta će se, kaže, logično preliti na kupce i turiste.

Što vladajući odgovaraju na to?

Usprkos paničnim porukama o nužnosti snižavanja cijena od prije par tjedana, ministar Glavina odjednom je stavio ružičaste naočale i gleda u svjetlu budućnost hrvatskog turizma. Kaže da misli da nova opterećenja neće imati utjecaj na sezonu. Da će se trend rasta zadržati i nastaviti u idućoj godini i da će Hrvatska biti konkurentna kao i do sada. Istovremeno, organizirani iznajmljivači u turizmu najavljuju mu prosvjed i kažu da skidaju svoje smještajne kapacitete s booking servisa za iduću godinu. Barem dok ne vide što će Vlada konkretno učiniti.