Može li Europa opstati bez SAD-a?

Donald Trump, američki predsjednik, svakodnevnim vanjskopolitičkim potezima potvrdjuje da više ne možemo pričati o stabilnom i predvidivom transatlanskom savezu. NATO je u ozbiljnoj krizi, a Europa radi na obrambenoj autonomiji. Hoće li Grenland biti kap koja će preliti čašu savezničkih odnosa? S Nenadom Kreizerom raspravljam što se događa iza svih ovih poteza dok Boško Jakšić, geopolitički stručnjak iz Srbije, objašnjava može li Europa kakvu poznajemo opstati bez SAD-a.

Vojna akcija u Venezueli, prijetnje preuzimanjem Grenlanda, konstantne promjene vezane uz carine, masovne i nasilne deportacije, koketiranje s idejom otkazivanja izbora i prijetnje saveznicima.

Ukratko, Donald Trump i njegova administracija trenutno vode najagresivniju politiku u modernoj povijesti Sjedinjenih američkih država.

Umjesto stabilnosti NATO saveza, u središtu su unilateralne odluke i sigurnosne prijetnje, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u Europi i potaknulo rasprave o budućnosti transatlantskih odnosa. Tako da, ako vam se ovih dana čini da su vijesti više od 6 sati - stare, ne varate se.

Otvoreno ignoriranje međunarodnog prava i multilateralnih mehanizama Trumpove administracije i teritorijalne prijetnje saveznicima, sada pokazuju ozbiljne posljedice za globalni poredak. NATO se nalazi u najdubljoj krizi povjerenja od završetka Hladnog rata, dok Europska unija sve otvorenije raspravlja o strateškoj autonomiji i smanjenju ovisnosti o SAD-u.

Situacija na Grenlandu trenutno je najaktualnija, a tu je moj kolega Nenad Kreizer s najnovijim informacijama.

Kretanja koja se tiču transatlantskih odnosa očito ulaze u novu, kritičnu fazu. Koji je najnoviji razvoj događaja u vezi s Grenlandom?

Kada se činilo da razvoj događaja oko svojatanja Grenlanda ne može biti apsurdniji, američki predsjednik je cijeli svijet iznenadio novim potezom. On je ovog vikenda zaprijetio nekoliko zemalja članica Europske unije, među kojima je i Njemačka, dodatnim carinama od deset posto na uvoz sve robe ako ne odustanu od svog stava oko Grenlanda. Te bi se carine povećala od šestog mjeseca na 25 posto ukoliko Europa ne promijni mišljenje i ne ustupi Grenland SAD-u.

Što planira Europska unija?

Vijeće EU-a je za ovaj četvrtak najavilo izvanredni sastanak kako bi se odlučilo o eventualnim protumjerama na prijetnje iz Washingtona. Spominje se i takozvana "trgovinska bazuka", mjera koja do sada nikada nije upotrjebljena i koja Europskoj uniji omogućuje donošenje ekonomskih protumjera protiv zemalja koje politički prijete Uniji. Zapravo je ta mjera bila donesena kao eventualni instrument protiv zemalja poput Kine a ne protiv tradicionalnih partnera poput SAD-a.

Kako reagira njemačko gospodarstvo koje bi se prvo našlo na udaru Trumpovih carina?

Sa skrivenom panikom i pozivom na razum s obje strane. Njemački poduzetnici strahuju da bi nove carine mogle donijeti težak udarac njemačkom gospodarstvu koje se upravo počelo oprezno oporavljati od dugogodišnje krize.

Možda da objasnimo: zašto Trump toliko želi Grenland?

On to objašnjava geostrateškim razlozima tj položaju ovog velikog i gotovo nenastanjenog otoka na Sjevernom polu. Otok bi, zbog topljenja vječitog leda i sve bolje prolaznosti za brodove a time i skraćivanjem vodenih puteva, mogao postati sve važniji. Trump također kaže da ako to područje ne pripadne SAD-u da će ga sigurno preuzeti Kina ili Rusija. No čini se da ipak potencijalno bogatstvo sirovinama, prije svega tzv. rijetkih ruda koja su presudne u IT industriji, igra presudnu ulogu.

No čini se da je ovaj put Trump krivo procijenio snage u vlastitoj zemlji i izgleda da se i kod samih Republikanaca stvara otpor?

Trumpu bi račune oko novih kaznenih carina prije svega mogao pomrsiti Vrhovni sud SAD-a koji bi mogao doći do zaključka da su carine neopravdane tj. da su razlozi njihovog donošenja protuzakoniti. No i unutar vlastite republikanske stranke se stvara otpor. Od nekih članova Kongresa iz redova republikanaca su Trumpu poslane poruke da pitanje otvorenog sukoba sa zemljama NATO-a predstavlja crvenu crtu preko koje se ne smije prijeći. No i do sada su neki dijelovi Republikanske stranke pokazivali otpor prema suludim potezima predsjednika kojeg su sami postavili na vlast no pobune su do sada uvijek bile ugušene.

Osim priče oko Grenlanda, američki predsjednik svjetsku zajednicu šokira i drugim prijedlozima koji stavljaju u pitanja dosadašnji međunarodni poredak?

Vjerojatno ciljaš na aktivnosti Trumpovog tzv. "Mirovnog vijeća", međunarodnog gremija koji bi trebao, između ostalog, donijeti konačno rješenje Bliskoistočnog sukoba.

Zašto je taj gremi problematičan?

Zbog toga što kao i većina Trumpovih vanjskopolitičkih inicijativa, sva dosadašnja pravila baca u vodu i podređen je isključivo njegovoj ulozi. To "Mirovno vijeće" preuzima ulogu Ujedinjenih naroda, organizacije u kojoj po Trumpovom mišljenju, preveliku težinu imaju one zemlje koje po njegovom mišljenju to ne zaslužuju, drugim riječima, zemlje koje mu nisu po volji. Kod "Mirovnog vijeća" je situacija drugačija: ovom gremiju predsjeda naravno sam Trump, a on u njega poziva samo one državnike i države koje mu odgovaraju. "Mirovno vijeće" bi konkretno trebalo implementirati drugi dio mirovnog plana za Bliski istok koji je još uvijek otvoren i pun nedoumice, prije svega pitanja kako Trump namjerava razoružati Hamas. Francuska je već odbacila poziv za sudjelovanja u ovom Trumpovom gremiju a službeni Berlin poručuje kako "još uvijek razmatra poziv". No da stvar bude još apsurdnija: "Mirovni gremij" ima i svoju cijenu: Trump od svake zemlje koja bi htjela sudjelovati u radu nudi mjesto po cijeni od milijarde dolara.

Trump sebe i dalje doživljava kao glavnog svjetskog mirotvorca i još uvijek se ne može pomiriti s činjenicom da mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

Da i to je opet došlo na vidjelo ovih dana kada je u javnost procurio protokol prepiske Trumpa i norveškog premijera Jonasa Gahra Stoerea.

Norveški premijer je početkom tjedna potvrdio da je dobio SMS poruku predsjednika Trumpa u kojoj ovaj Norvešku optužuje da mu nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir zbog čega se Trump više ne osjeća obveznim slijediti, kako je naveo, mirovne principe. To je shvaćeno kao otvorena prijetnja Norveškoj u slučaju sukoba u vezi s Grenlandom s kojim Norveška graniči.

Norveški premijer je još jednom ukazao na to da Nobelovu nagradu ne dodjeljuje norveška država nego neovisni Odbor za dodjelu Nobelove nagrade, ali to očito predsjedniku u Washingtonu nije toliko bitno.

Trump ovog tjedna sudjeluje u radu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i gotovo svi polaze od toga da će i ovdje američki predsjednik, koji sudjeluje u radu konferencije, ponovno šokirati svjetsku javnost.