Kako preživjeti blagdane?

Doba je godine kada se od nas očekuje da se utopimo u prazničnu atmosferu i sudjelujemo u društvenim ritualima koja se od nas očekuju. No što ako nekome nije do prazničnog slavlja ili druženja? Ili ako želi pobjeći od običaja?

Jesmo li skuhali dovoljno sarmi? Imamo li dovoljno kolača i za iza Božića? i Jesmo li nabavili sve poklone ili ćemo na Badnjak poslijepodne juriti u posljednje otvorene supermarkete za last minute poklon?

Sve su to pitanja koja se nameću najvećem dijelu društva u ovo doba godine i uglavnom su povezana s manje ili više uznapredovalom razinom stresa.

Vrijeme je to obiteljskih okupljanja ali kao u hollywoodskim filmovima o obiteljskim okupljanjima krajem godine i za našim blagdanskim stolom se može pronaći neki član uže ili šire obitelji kojeg nerado viđamo u svojoj blizini.

Sve su to momenti koji u sebi skrivaju potencijalne konflikte koji su sve samo ne dobrodošli u ovih par tjedana kada svi očekuju harmoniju i dobro raspoloženje. Oni koji žele pobjeći od svega toga često imaju grižu savjesti ako bližnje koji očekuju savršeni blagdan ostave na cjedilu.

Kako izbjeći ove konfliktne situacije? Kako ne upasti u potrošačku histeriju? I kako možda objasniti rodbini da ih se ne može sve posjetiti u tih nekoliko prazničnih dana i tako nadomjstiti sva ona propuštene druženja tijekom godine?

No prvo od naše današnje reporterke Maje Marić, saznajemo zašto supermarketi inzistiraju na božićnoj glazbi unatoč činjenici da to ne nailazi kod svake mušterije na oduševljenje.

Majo, hajde da krenemo odmah sa najcrnjom statistikom. Je li zaista opravdano kada kažemo da su ljudi depresivniji za vrijeme blagdana i da dolazi do povećanog broja samoubojstava?

Iako krećemo depresivno, ovo je ipak prilika da kažemo nešto dobro. Naime, povećan broj samoubojstava za vrijeme božićnih blagdana je - mit. U popularnoj kulturi postoji ta percepcija, ali znanstvena literatura ukazuje na suprotno ili neutralno.

U Njemačkoj godišnje se registrira znatan broj suicida — prema novim statistikama Saveznog statističkog ureda više od 10.000 samoubojstava godišnje.

Među tim podacima možemo pronaći i da su stope suicida su češto niže zimi, a posebno oko Božića. Malo povećanje javlja se za vrijeme Nove godine i odmah nakon blagdana.

Koji su razlozi za to?

Naravno, razlozi su višeslojni, psihološki i društveni, individualni. Ali ako ćemo probati izvući generalne zaključke - blagdani su vrijeme kada velika većina ljudi ima više kontakta s obitelji i prijateljima nego inače.

Za osobe u suicidalnoj krizi, kažu stručnjaci, to često djeluje kao kratkoročna zaštita. Točnije, osamljenost popušta. Uz to imaju puno više strukture kroz dan, obavljaju se razni poslovi i priprema za blagdane, tu su bozicni sajmovi, domjenci i iščekivanje samih neradnih dana.

Polazi se od toga da ljudi u psihičkoj krizi odgađaju suicid i zbog djece, zbog roditelja, zbog simbolike datuma. Da drugima "ne pokvare blagdane". U tom slučaju, radi se o odgodi, ne nužno o odustajanju.

A onda to dovodi do povećanja nakon Nove godine.

Čak i oni koji nisu depresivni često imaju osjećaj tzv. Ispuhanog balona nakon blagdana. Kontakti se povlače, rutina se vraća, problemi su i dalje tu, mrak i dalje rano pada. Kada u tu kombinaciju ubacimo i povećano konzumiranje alkohola koji povećava emotivnu iscrpljenost, utječe na gubitak sna i povećava, kako impulzivnost, tako i suicidalne misli, dobijemo podatke koji pokazuju porast u odnosu na tzv. Dnevni prosjek koji bi se očekivao.

Duže se već spominje i porast nasilja u obitelji u ovo vrijeme?

Statistika jasno pokazuje ne samo visoke nego i rastuće brojeve prijavljenih slučajeva u obiteljskoj sredini. U 2024. je u Njemačkoj prijavljeno oko 256.942 slučaja nasilja u obitelji prema podacima Saveznog kriminalističkog ureda (BKA). Radi se o najvišem zabilježenom broju od kada se ova statistika prati.

Stručnjaci upozoravaju da je stvarna brojka kod ovakvih slučajeva, kao i kod silovanje, znatno veća zbog toga što se veliki postotak ne prijavljuje.

Ono što moram napomenuti je da većina izvješća ipak ne pokazuje posebno povećanje za vrijeme blagdana u Njemačkoj jer nemamo javno dostupne podatke podijeljene po mjesecima u godini.

Iako se pretpostavlja da povećanja ima sudeći po drugim državama, poput Australije i SAD-a gdje je taj podatak na mjesečnoj razini jasno vidljiv.

Zašto dolazi do povećanja?

Većina stručnih objašnjenja, što znači i kriminoloških i psiholoških kao i kliničkih objašnjenja, indicira da praznici uglavnom znače više vremena provedenog kod kuće ili s partnerom. Ako postoje problemi ili povijest nasilja, to dovodi do češćih sukoba. Taj porast smo vidjeli i za vrijeme pandemije.

Tu je onda često financijski stres - kraj godine često donosi podvlačenje računa, a blagdani mnoge bace u dodatan trošak. I kao i kod samoubojstva, povećana konzumacija alkohola vjerovatno igra dodatnu ulogu u svemu ovome.

Spomenula si dodatni trošak. Kakva je situacija s potrošnjom u ovo doba godine? Šta kažu brojke o tzv. potrošačkom raspoloženju?

Njemačka trgovinska udruga (HDE) očekuje da ukupna blagdanska prodaja kroz studeni i prosinac 2025. iznosi oko 126,2 milijarde eura. To je 1,5 % nominalni porast u odnosu na prošlu godinu, ali kad se uzme u obzir inflacija, to je u suštini relativno stabilno, bez stvarnog rasta.

U Njemačkoj oko 18,5 % ukupne godišnje prodaje u maloprodaji pada upravo na to blagdansko razdoblje (studeni i prosinac).

Prema HDE-ovom istraživanju, prosječna potrošnja po osobi na božićne poklone u Njemačkoj planira se oko 263 eura za 2025. što su 34 eura manje nego prethodne godine.

Podaci pokazuju i da 21% potrošača planira potrošiti manje nego prošle godine, dok 10% planira potrošiti više, a više od polovice kaže da će potrošnja biti otprilike ista kao lani.

Što se samih trendova u potrošnji tiče, sve češće se biraju jeftiniji pokloni, više pažnje se posvećuje trajnim i praktičnim poklonima, dok luksuzne kategorije stagniraju.

S tim da raste i online prodaja tijekom blagdana. Prema nekim analizama, e-prodaja raste o do 4% iako podaci ovise o različitim izvorima. Razlozi su jednostavni - brže, dođe na vrata, a izbjegavaju se gužve.

O tzv. potrašačkom raspoloženju i njegovom značenju bi mogli duže diskutirati – je li dobro za psihu kada ljudi kupuju i troše novac ili se radi o uvodu u depresiju nakon blagdana. No, nešto sasvim drugo me zanima za kraj? Kako na psihu utječe glazbena tortura u obliku božićnih hitova koji se puštaju na zvučniku gdje god krenemo. Imamo li tu nekakvih brojki?

Hoćeš li reći da ti je dosta Mariah Carey ili Wham-a? Nisi jedini, mnogi se ljudi žale na te pjesme. I tu stručnjaci imaju objašnjenje - glazbeni stručnjak Michael Winklmann kaže da je razlog zasićenje: desetljećima se u radiju i trgovinama stalno vrti mali broj istih božićnih pjesama, uglavnom iz 80-ih i 90-ih.

Ipak, Winklmann naglašava da činjenica da te pjesme stalno završavaju na ljestvicama i u vrhu streaming servisa pokazuje da ih većina ljudi voli. Oni koji se na njih glasno žale zapravo su manjina. Tako da, Nenade, bojim se da si Grinch.

Ali I tu imamo rješenje, kako si pomoći s nervozom ili mentalnim teretom. Mnogi igraju fiktivne igre koje se zovu "Whamageddon" ili "Mariahpocalypse". Radi se o šaljivim izazovima u kojima je cilj da se od 1. prosinca pokuša izbjeći pjesma "Last Christmas" ili "All I Want for Christmas".

Gotovo je sigurno da će svi doživjeti neuspjeh, ali ovako dobiju dozu zabave, autoironije, može i višu svrhu za vrijeme blagdana.