ILA: Njemačka leti visoko?

Povodom otvaranja sajma ILA u Berlinu govorimo o svijetu zrakoplovstva. Koji je najveći putnički vion? Što donosi budućnost borbenih letjelica? I zašto je propao ambiciozni njemačko-francuski projekt borbenog aviona FCAS? Nenad Kreizer donosi više o samom sajmu dok pilot Dinko Jurčević govori više o zrakoplovima kojima letimo danas i po čemu se razlikuju od onih kojima leti Friedrich Merz.

Danas govorimo o avionima. O onima kojima letimo na godišnji odmor, onima kojima upravlja njemački kancelar Friedrich Merz, ali i o avionima koji bi u budućnosti mogli odlučivati o europskoj sigurnosti.

Povod je otvaranje Međunarodnog sajma zrakoplovstva i svemirskih tehnologija ILA u Berlinu, jednog od najstarijih i najvažnijih sajmova te vrste u Europi. Ovdje se predstavljaju najnoviji putnički zrakoplovi, svemirske tehnologije, ali sve više i vojni projekti koji pokazuju kako će izgledati budućnost europske obrane.

A upravo uoči ovogodišnjeg sajma stigla je vijest koja je uzdrmala europsku zrakoplovnu industriju. Njemačka i Francuska, dvije zemlje koje se često predstavljaju kao motor europske integracije, odustale su od zajedničkog projekta razvoja novog borbenog aviona FCAS. Riječ je o projektu vrijednom desetke milijardi eura koji je trebao postati simbol europske tehnološke neovisnosti i odgovor na američke i kineske vojne programe.

Zašto je projekt propao? Što to govori o odnosima između Berlina i Pariza? I zašto bi nas, laike, trebao zanimati sajam zrakoplovstva?

Nenade danas se u Berlinu otvara ILA, Međunarodni sajam za zrakoplovni i svemirski promet. Što se ne tom sajmu pokazuje?

Sajam se sastoji od tri segmenta: civilno zrakoplovsto, svemirski programi i obrana, dakle vojno zrakoplovstvo.

ILA je kao i mnogi sajmovi prvih nekoliko dana, dakle od srijede do subote, otvorena samo za stručnu publiku. Za vikend se sajam otvara i za široku publiku.

Što publika tamo radi? Baš si ne može svatko priuštiti vlastiti avion pa da mu sajam služi da se informira o mogućoj kupovini.

Stručna publika naravno dolazi kako bi se informirala o najnovijim postignućima na polju zrakoplovnog prijevoza. Kada kažem stručna publika tu prije svega mislim na zrakoplovne kompanije ali i privatne tvrtke koje si mogu priuštiti vlastite zrakoplove. Kada govorimo o širokoj publici, oduševljanje zrakoplovnim prometom je oduvijek bilo veliko i među, da tako kažem, običnim smrtnicima. Tome u prilog govori i činjenica da gotovo svaki veći aerodrom raspolaže vidikovcem s kojeg zaljubljenici u letjelice mogu promatrati slijetanja i polijetanja zrakoplova.

Sajmovi poput ovog koji se upravo održava u Berlinu su među takvim entuzijastima posebice zanimljivi zbog toga što se ovdje pojavljuju letjelice koje su potpuno nove ili rijetke i obični smrtnici ih ne mogu baš svaki dan vidjeti na lokalnim aerodromima.

Pa ima li ove godine poslastica za ove entuzijaste?

U Berlin je jučer sletio najveći putnički zrakoplov na svijetu, Airbus A380. To doduše nije novi i egzotični zrakoplov ali on u pravilu ne slijeće u Berlin pa je zato zanimljiv publici iz metropole i šire.

Airbus će ovih dana predstaviti i nekoliko novina, novu verziju Airbusa A320 koji je vjerojetno svima poznat. To je tip zrakoplova koji se najčešće koristi na rutama kratkog i srednjeg dometa, npr. iz Njemačke za jugoistočnu Europu.

No najveći broj od stotinjak letjelica koje će biti prikazane na ovogodišnjem sajmu dolazi iz vojnog sektora.

Točno. ILA se sve više pretvara u smotru vojnog zrakoplovstva tako da je i ove godine od 600 prijavljanih izlagača najveći upravo Bundeswehr tj. Luftwaffe.

Time ova smotra ima i jaku političku dimenziju.

ILA je mjesto gdje se vrši kupoprodaja zrakoplova ali mnogo više i mjesto predstavljanja novih tehnologija ali i političkih rasprava i raznih panela.

Na kojima će sigurno biti riječi i o jednoj vijesti koja je početkom tjedna odjeknula poput bombe.

Da sve je iznenadila vijest da Njemačka i Francuska odustaju od svog zajedničkog projekta razvoja i gradnje borbenog zrakoplova FCAS i to u trenutku kada se cijela Europa, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu i prijetnje s istoka te sve jasnijeg povlačenja SAD-a s Trumpom na čelu iz NATO-a, zaklinje na potrebu koncentracije i bolje koordinacije vojnih potencijala.

U središtu je dakle vojna oprema. Koji segmenti tu zauzimaju najviše prostora?

Rat u Ukrajini a sada i najnoviji u Iranu je pokazao važnost bespilotnih letjelica, dronova, u novom vođenju ratova. Stog ni ne čudi činjenica da su sve vodeće kompanije poput Airbusa, Rheinmetalla ali i mnogih manjih start upova iz ovog područja. Oni, otkako se oružane snage pojačano okreću ovoj vrsti naoružanja, niču poput gljiva nakon kiše. I savezne pokrajine Berlin i Brandenburg se žele uključiti u ovu utrku i na ovom sajmu izlaze s ponudom za novi poligon za testiranje dronova.

Jesu li i kompanije iz jugoistočne Europe "nanjušile" potencijal koji leži u dronovima?

Jesu. Kompanija Orqa iz Osijeka se već naveliko uključila u proizvodnju i razvoj maih dronova za obranu od borbenih bespilotnih letjelica i time se uklapa u plan NATO zemalja za pojačana ulaganja upravo u tom sektur za što su u godinama koje dolaze predviđene milijarde.

No kao kuriozitet da spomenem da se na sajmu ILA pojavljuje i tvrtka Duh u boci iz Zagreba koja ne prodaje letjelice nego viski. A s letenjem ih povezuje činjenica da su tvrtku osnovala dva biše pilota koji destiliraju viski.

Kao jedan od stupova sajma si spomenuo i svemirske programe. Što se nudi u tom sektoru?

U ovom sektoru se predstavljaju europski svemirski programi poput Copernicusa, Galilea i budućeg europskog satelitskog sustava IRIS 2. Kao posebnu atrakciju organizatori navode modele pogonskih raketa za satelite iz programa Arianne.

No glavni sektor je zrakoplovni promet. Kakvo je tu raspoloženje? U trenutku kada poskupljuje kerozin i pada zanimanje za komercijalnim letovima očito nije trenutak za kupovinu novih zrakoplova.

Kako se uzme. Potreba za novim kapacitetima je doduše smanjena ali je povećano zanimanje za novim tehologijama poput zrakoplova koji troše manje goriva. A upravo je ILA mjesto na kojem se predstavljaju nove tehnologija.

Ovaj sajam, koji se održava dvogodišnje i to još od 1909. je za transfer novih zrakoplova, dakle za prodaju, manje važan nego recimo vodeća svjeska zrakoplovna smotra Paris Air Show ali je unatoč tomu, pogotovo u ova krizna vremena, važno okupljalište za čitavu branšu.

Koje bi se teme mogle još naći na dnevnom redu?

Njemačka vlada je još i prije propasti zajedničkog projekta s Francuskom najavila predstavljanje strategije koja za cilj ima od Njemačke načiniti vodeću naciju kada je u pitanju zrakoplovni promet.

Njemačka vlada smatra zrakoplovnu industriju u Njemačkoj „pokretačem inovacija i jamcem stvaranja novih vrijednosti i visokokvalificiranih radnih mjesta" kaže se u nacrtu nove strategije za zrakoplovstvo, a kako prenosi Handelsblatt.

U toj strategiji se vlada izričito zalaže i za vojnu zrakoplovnu industriju. Sektor, kako se navodi, „daje važan doprinos zaštiti i očuvanju suvereniteta Njemačke". Unutar Europe, Njemačka treba biti vodeća u istraživanju i razvoju vrhunskih vojnih zrakoplovnih tehnologija, glasi želja njemačke vlade.

Za potporu ostvarenju ovog cilja vlada planira izdvojiti dvije milijarde eura.

Stoga ni ne čudi da će sam sajam otvoriti kancelar Friedrich Merz.

Koji je i inače poznat kao ljubitelj letenja i letjelica.

Da, javnosti nije promakla informacija da Merz osobno posjeduje zrakoplov vrijedan oko milijuna eura i da je, prije nego je postao kancelar, i sam iz svog Saurlanda letio na poslovne sastanke diljem Europe.

Da se vratimo na političku dimenziju ILA-e. Ova smotra oružja ima i mnogo protivnika.

Da i to se vidjelo na samom otvaranju. Skupina mirovnih aktivista koja se naziva "Peacefully against Genocide" je blokirala prilazne ceste berlinskoj zračnoj luci. Radi se o skupini koja je i prije u Berlinu blokirala prilaze jednom pogonu kompanije za proizvodnju streljiva Rheinmetall koja se nalzi u središtu grada.