Hoće li Zagreb prvi u Europi imati robotaxi?

Danas govorimo o jednoj od najambicioznijih tehnoloških promjena u prometu - robotaksijima. To su vozila koja voze bez vozača, potpuno autonomno, i koja bi mogla promijeniti način na koji se krećemo gradovima. A Europa bi svoju prvu pravu robotaksi uslugu mogla dobiti upravo u Zagrebu. Više o ovom projektu razgovaram danas s kolegom Sinišom Bogdanićem, a zatim i Kristijanom Tićkom, novinarom specijaliziranim za automobilizam.

Robotaksiji zvuče kao znanstvena fantastika. Što svakako nisu jer se ovi projekti već ostvaruju. Ono što jesu je - jedna od najambicioznijih tehnoloških promjena u prometu.

U Sjedinjenim Američkim Državama i Kini robotaksiji već voze putnike u stvarnom prometu. A sada se ta priča, vrlo konkretno, seli i u Europu. I to ne bilo gdje, nego u Zagreb.

Prvi robotaksiji pojavili su se još 2017. u SAD-u, a danas postoje komercijalne usluge u gradovima poput Phoenixa i San Francisca. U Kini su stvari otišle još dalje, više od 30 gradova već ima dozvole za robotaksi usluge.

No to ne znači da je tehnologija u potpunosti riješena i prilagođena. Robotaksiji danas funkcioniraju, ali samo u određenim zonama. To se zove “geofencing”, a znači, voze u unaprijed mapiranim dijelovima grada gdje sustav zna svaki detalj.

Čim se izađe iz te zone, stvari postaju puno kompliciranije.

Radovi na cesti koji se pojave preko noći, pješak koji se ponaša neobično, biciklist koji izleti iz mrtvog kuta, snijeg koji sakrije oznake na cesti - ljudi, odnosno vozači, u takvim situacijama reagiraju instiktivno. Algoritmi - još uvijek ne baš.

Zato većina robotaksija danas, čak i kad izgledaju potpuno autonomno, zapravo radi uz neku vrstu nadzora. Ili postoji sigurnosni vozač ili netko daljinski prati vožnju. I to se zove razina 4 autonomije.

Tehnološki gledano, cilj je tzv. razina 5 autonomije (vozilo bez volana, pedala i vozača), ali još uvijek nismo na toj točki.

Istovremeno, europski razvoj ide još sporije. Zašto?

Stroža regulativa i veći fokus na sigurnost.

U Njemačkoj i drugim zemljama već postoje testni projekti autonomnih vozila, ali gotovo uvijek uz vozača koji može intervenirati. Veliki igrači poput Volkswagena, Ubera i drugih razvijaju sustave, ali još nema široko dostupne komercijalne usluge.

Njemačka je jedna od najjačih automobilskih sila na svijetu. Ima kompanije koje razvijaju vrhunsku tehnologiju za autonomnu vožnju. Njemačka je riješila i zakonsko pitanje - među prvima je donijela zakon koji dopušta autonomnu vožnju na razini 4. Ali u praksi su robotaksiji rijetkost.

Postoje testni projekti, recimo u Hamburgu ili u sklopu različitih istraživačkih inicijativa, ali to su ograničene zone, mali broj vozila i često uz nadzor.

No, Njemačka pristupa ovom problemu ne samo kao tehnološkom izazovu već i kao društvenom pitanju. Jer ih zanima što će biti s vozačima kojima je to danas posao? Tko snosi odgovornost ako nešto pođe po zlu? I koliko smo spremni prepustiti kontrolu stroju?

I tu dolazimo do Zagreba.

Prema najnovijim informacijama, u Zagrebu je već pokrenut prvi robotaksi pilot u Europi.

Radi se o projektu Verne, iza kojeg stoji tvrtka povezana s Rimac grupom, u suradnji s Uberom i kineskom tvrtkom Pony.ai.

Kolega Siniša Bogdanić zna više o samom projektu.

Ovih dana na društvenim mrežama dijele se video snimke vožnje robotaxijima po Zagrebu. Možeš li ti, Siniša, sada naručiti robotaxi da te pokupi na istoku Zagreba i doveze u centar?

Zaista, robotaxiji se mogu vidjeti na zagrebačkim ulicama, ali ne mogu ih naručiti i sačekati ispred ulaza u zgradu u kojoj živim. Naime, usluga još nije posve komercijalna i radi se više o marketinškim vožnjama i navikavanju javnosti na novi tip vozila u prometu. Postoji i lista čekanja i nije posve jasno tko određuje mjesto naručitelja na njoj. Prema najavama, usluga bi u sljedećoj fazi trebala postati dostupna kroz Uberovu aplikaciju. Tek tada bi robotaxi trebao postati dostupan širem krugu korisnika. Za sada se zna da robotaxiji voze od 7 do 21 sat, samo u dijelu Zagreba. Naravno, iako su autonomni, u robotaxijima sjedi i vozač ili operater, budući da hrvatski zakoni još ne dopuštaju takav tip vozila na cesti.

Zapravo nije riječ o Vernovim vozilima koja su najavljena?

Da, najavljeni dvosjedi još nisu u pogonu. Riječ je o električnim vozilima koja su opremljena autonomnim sustavom kineske tvrtke Pony.ai. Ovo što vidimo je, zapravo, dosta daleko od onoga što je kompanija Mate Rimca najavila, ali je svojevrsna demonstracija suradnje Vernea – Rimčeve kompanije koja sada stoji iza projekta robotaxija, Ubera i Pony.ai-ja. Za one koji ne znaju, Mate Rimac je hrvatski inovator i poduzetnik, osnivač Rimac Automobila i Greyp Bikes i jedna od globalno najpoznatijih osoba u području električnih automobila.

Kada je ta priča o hrvatskom robotaxiju počela?

Ne tako davno – 2021. godine. Tada se prvi put u javnost pustila najava Rimčeva projekta robotaxija pod naslovom 3 Mobility. Rimac je objavio da uslugu razvija već nekoliko godina, a pregovaralo se navodno s 30 gradova u Europi i na Bliskom istoku.

Najavilo se i da će Zagreb biti prvi koji će to doživjeti, doduše 2024. godine. Javnost je bila podijeljena u dva tabora. U prvom su bili obožavatelji Mate Rimca, dok su u drugom bili skeptici koji su dovodili u pitanje praktične mogućnosti tog koncepta, ali još više realnost roka isporuke robe i usluge. Do ove godine priča je postala složenija, Verne je postao brend, rokovi su pomaknuti, Mobileye se pojavio kao prvi veliki tehnološki partner, ali komercijalni početak u Zagrebu danas se, ipak, oslanja na Pony.ai autonomni sustav i partnerstvo s Uberom.

Država je u taj projekt ubacila velike količine europskog novca, zar ne?

Da, takav projekt je sjajan PR svakom političaru i svakoj državi, a posebno tehnološki ne tako naprednoj Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković prigrlio je tu ideju, a Vlada je omogućila izravno ulijevanje europskog novca u Rimčevu kompaniju. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Rimčev robotaxi dobio je status strateški važnog projekta. Time je Project 3 Mobilityju, današnjem Verneu, omogućena izravna dodjela 179,5 milijuna eura bespovratnih europskih sredstava za razvoj robotaxija, infrastrukture i softverske platforme. To je odobrila Europska komisija u svibnju 2023. godine.

Dakle, nije bila riječ o klasičnom natječaju na kojem se za sredstva iz EU fondova natječe svatko tko zadovoljava uvjete i ima volju ispunjavati beskonačne birokratske zadatke?

Riječ je o europskom novcu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno hrvatskog NPOO-a. Odobrena je izravna dodjela tog novca koji prolazi formalno kroz hrvatski provedbeni sustav, ali izvor su sredstva Europske unije namijenjena oporavku i otpornosti nakon pandemije COVID-19. Sam natječaj nije bio zamišljen kao tržišno natjecanje više mogućih korisnika. To je naišlo na kritike dijela javnosti i poduzetnika. Hrvatski mediji kritizirali su nedovoljnu transparentnost samog projekta i dodjele, budući da se o njemu i ugovornim obvezama dugo znalo relativno malo. Kasnije odgode završetka provedbe izazvale su novi val kritika s obzirom na samu izvedivost.

Što je cijelo to vrijeme izlazilo iz Rimčeve kompanije prema javnosti?

Rimac je od samog početka najavljivao cijeli sustav, a ne samo automobil. Dakle, vlastito električno vozilo, vlastita aplikacija, posebna infrastruktura, proizvodnja u Zagrebu i ambicija širenja u druge gradove Europe i Bliskog istoka. Priča se od samog početka dosta mijenjala. Ali bilo bi možda zločesto to kritizirati na način da se nije smjela mijenjati, jer se radi o velikom projektu, velikom poslu i velikom novcu koji se ne može kontrolirati i predvidjeti u svim aspektima kao da se, recimo, radi o proizvodnji namještaja ili nekoj drugoj industriji. Ovdje je ipak riječ o, u dobrom dijelu, neistraženom teritoriju. Dakle, prva usluga u Zagrebu očito nije počela s luksuznim futurističkim Verneovim dvosjedom koji je predstavljen javnosti, nego s električnim vozilima opremljenima autonomnim sustavom kineskog Pony.ai-ja, uz Uberovu platformu i Verneovu ulogu operatera flote.

Što kaže hrvatska vlada? Premijer Plenković, ministar prometa Oleg Butković?

Na predstavljanju Vernea u lipnju 2024. premijer Andrej Plenković je jako prigrlio projekt kao važan i za Hrvatsku i za svijet. Digitalizacija, zelena tranzicija i globalno predvodništvo bili su ključni pojmovi njegovog nastupa oko Rimčevih robotaxija. Danas je ton znatno oprezniji, a projekt uglavnom komentira ministar prometa Oleg Butković. On kaže da po ugovoru Rimčeva tvrtka mora isporučiti autonomno vozilo pete razine, ali dodaje da bi o svemu trebalo pitati Rimca, a ne njega. Ako sve ne bude gotovo do kraja kolovoza, novac koji je isplaćen vratit će se u proračun, kaže ministar.

Dakle, od političkog oduševljenja i priče o globalnom predvodništvu došli smo do ugovornih rokova, opreza i pitanja hoće li obećano uopće biti isporučeno u roku. Na to pitanje nećemo dugo čekati odgovor. Čak i ako sve ne bude završeno do kraja kolovoza, čak i ako Rimac bude morao vratiti europski novac, sasvim je sigurno da će se priča nastaviti, ali u kojem smjeru, tek ćemo vidjeti.