2026. - godina mnogih promjena

Ova 2026. sa sobom donosi mnoge promjene, čak i više nego što je to slučaj s proteklim godinama. Jedan od razloga je i promjena vlasti u Berlinu a to sa sobom donosi i mnoge zakonske promjene jer svaka nova vlada želi odmah na početku dati poseban pečat svojoj vladavini i tako biračima pokazati da ih nisu glasali uzalud.

Nova demokršćansko-socijaldemokratska vlada Friedricha Merza stupila je na vlast početkom petog mjeseca prošle godine i odmah je velikom brzinom krenula s promjenama zakona od kojih su neki bili stari tek nekoliko mjeseci. S obzirom na to da je Unija CDU/CSU kao jedno od svojih glavnih predizbornih obećanja isticala pooštrenje useljeničke politike prve zakonske promjene su pokrenute na tom planu. Kao prve žrtve tog obećanja pali su zakon koji je omogućavao ubrzano stjecanje državljanstva a i kontingent radnika koji mogu useliti u Njemačku na temelju tzv. pravila o zapadnom Balkanu je prepolovljen. Ovo smanjenje kontingenta još nije stupilo na snagu ali ukidanje mogućnosti ubrzanog stjecanja državljanstva jest.

Drugi veliki paket koji je nova vlada naumila reformirati je sustav mirovina, oko čega je već postignut dogovor isto kao i o reformi socijalne pomoći.

Koje sve promjene su stupile na snagu ili će stupiti u toku godine, o tomu sada razgovaram s kolegicom Majom Marić koja je proučila dugi popis s novogodišnjim promjenama.

Majo počnimo s onim što će vjerojatno veseliti mnoge: povećanje minimalne satnice.

Minimalna plaća se, od 1. siječnja/januara ove nove 2026., službeno povećala na 13,90 eura po satu. (Bila je 12,82) Pripravnici, odnosno naučnici će također vidjeti blago povećanje. Minimalna plaća u prvoj godini dodatnog školovanja (Ausbildung) povećat će se na 724 eura. Do sada je iznosila 682 eura mjesečno. U sljedećim godinama osposobljavanja također će doći do povećanja: 854 eura u drugoj godini, 977 eura u trećoj i 1014 eura u četvrtoj godini.

Ostanimo u sektoru rada. Istovremeno uz povećanje minimalca se povisuje i gornja granica zarade kod tzv. mini jobs. Zašto je to važno?

Tako je, paralelno s povećanjem minimalne plaće raste i gornja granica za tzv. mini-poslove. Ona se od prvog mjeseca ove godine (siječnja) povećava sa 556 na 603 eura mjesečno. Ovo povećanje granice za mini-jobove važno je jer s višim minimalcem ljudi inače ne bi smjeli raditi isti broj sati. Ako granica ostane ista, satnica raste, ali se radni sati moraju smanjiti. Ovako se osigurava da rast minimalne plaće stvarno znači i više novca, a ne manje rada.

Porez je velika tema a jedna od najvažnijih novosti u ovom sektoru je podizanje godišnje granice zarade na koju se ne plaća poraz na dohodak (Einkommensteuer). Koliko on sada iznosi?

Neoporezivi minimum, takozvani osnovni neoporezivi dodatak, sada iznosi 12.348 € (za bračne parove to znači 24.696 €). Na godišnji dohodak do tog iznosa ne plaća se porez. Ne računa se ukupni bruto godišnji dohodak, već oporezivi dohodak - nakon odbitka troškova rada, posebnih troškova i izvanrednih troškova.

Postoje li još neke novosti koje bi mogle podići razinu neto plaće?

Da, čak i bez rasta bruto plaća postoje mjere koje mogu povećati neto primanja. Dolazi do povećanja paušala za putovanje na posao (Pendlerpauschale) koje onda smanjuje poreznu osnovicu svima koji putuju na posao, osobito onima koji žive dalje od radnog mjesta. A tu je i povećanje dječjeg doplatka (Kindergeld) od četiri eura mjesečno. Sada iznosi 259 eura.

Kad smo već kod djece, jedna od najvećih zamjerki roditelja do sada je bilo pomanjkanje mjesta u vrtićima i dnevnim boravcima (Ganztagsbeteruung). Ima li tu dobrih vijesti?

Imamo i dobre i loše vijesti. Loše za vrtićku djecu - ne nazire se kraj problema manjka mjesta u vrtiću, ali i radnog kadra. Dobre vijesti kreću kad dijete završi sa vrtićem. Od školske godine 2026./2027. uvodi se zakonsko pravo na cjelodnevni boravak u osnovnim školama, i to najprije za prvašiće, a zatim će se svake godine proširivati na viši razred. To je velika promjena jer roditelji prvi put dobivaju pravno zajamčeno mjesto, a ne samo obećanje.

Prelazimo s onih najmlađih na one najstarije: u godini koja je iza nas jedna od glavnih tema su bile mirovine. Nećemo sad prolaziti kroz mirovinsku reformu o tome smo govorili u jednom od proteklih podcasta (provjeriti na int str) nego nam samo objasni onaj dio o povećanju mirovina jer slušatelje sigurno to najviše i zanima.

Umirovljenici i umirovljenice mogu ove godine očekivati povećanje mirovina od 1. srpnja, odnosno jula, a prema trenutačnim procjenama ono bi se moglo kretati oko 3,7 posto. Točan postotak još nije konačan jer ga savezna vlada utvrđuje u proljeće, ovisno o kretanju plaća i gospodarstva.

Novost je i tzv. aktivna mirovina: oni koji i u mirovini žele raditi mogu do 2.000 eura mjesečno zaraditi bez poreza, što je posebno zanimljivo za umirovljenike koji mogu i žele ostati djelomično aktivni na tržištu rada. I to nije samo dobro za umirovljenike već i za Njemačku koja nema uvijek opciju da zamijeni te ljude mlađim radnicima.

Mirovine i pogotovo siromaštvo kod umirovljenika će biti jedna od tema jednog od naših podcasta u prvom razdoblju godine. No kada govorimo o siromaštvu ne možemo zaobići jednu od najvažnijih tema a to je reforma sustava socijalne pomoći, tzv. Bürgergelda. O tomu smo također raspravljali u jednom od naših proteklih podcasta. Ali, Majo, reci ukratko što se tu mijenja osim samog imena?

Da, prvenstveno je došlo do promjene imena - ne zove se više "Bürgergeld" nego "Grundsicherung" (osnovna socijalna pomoć). Osim imena, najavljuju se i strože sankcije za one koji se ne drže zadanih termina u Zavodu za zapošljavanje (jobcentru).

Svatko tko propusti termine u Centru za zapošljavanje bez valjanog razloga suočava se s 30-postotnim smanjenjem naknada počevši od drugog propuštenog termina, a s potpunom obustavom isplata počevši od trećeg. Zakon bi uglavnom trebao stupiti na snagu 1.7. 2026. O nacrtu zakona sada će se raspravljati u Bundestagu i Bundesratu.

Grundsicherung pokriva naravno i zdravstveno osiguranje, no za one koji osiguranje plaćaju od svoje plaće jedna neugodna vijest na početku godine. Pristoj be za ovu uslugu ponovno rastu. 

Točno. Za one koji plaćaju zakonsko zdravstveno osiguranje iz plaće, na početku 2026. stiže neugodna vijest: dodatni doprinosi ponovno rastu.

Primjerice, kod Techniker Krankenkasse dodatak se povećava s 2,45 na 2,69 posto, a kod DAK-Gesundheit s 2,8 na 3,2 posto. To znači da će dio neto plaće i dalje odlaziti na zdravstveno osiguranje, pa iako raste minimalac i neto plaća, troškovi osiguranja također rastu.

Do sada smo razgovarali o promjenama u radnom i socijalnom sektoru. No nova godina donosi promjene i u drugim životnim segmentima. Jedna se posebno odnosi na mlađe dijelove populacije i to pogotovo na mladiće.

Vojna obaveza je na vidiku, kao što smo spominjali već u našim podcastima. Kao dio novog zakona o vojnoj službi, ponovno se uvodi postupak registracije za regrutaciju. To znači da će svi 18-godišnji muškarci i žene od početka 2026. godine dobiti upitnik za procjenu njihove prikladnosti i motivacije za služenje u njemačkim oružanim snagama. Muškarci će morati ispuniti upitnik, dok ga žene mogu predati dobrovoljno. Cilj je privući što više volontera u njemačke oružane snage.

Ali tu nije kraj novinama.

Između ostalog, i karta za prijevoz "Deutschlandticket", ponovno poskupljuje, sada je cijena otišla sa 58 eura na 63. PDV za jela u ugostiteljstvu se smanjuje sa 19 na 7 posto. Hoće li smanjenje poreza dovesti do nižih cijena je ipak upitno. Očekuju se manji troškovi i za plin. Ukida se naknada za skladištenje plina za potrošače.

Schufa-score postaje transparentniji što znači da, ako trebate recimo kredit, od prvog tromjesečja možete digitalno i besplatno vidjeti svoj Schufa-score — putem Schufa aplikacije ili online. Dosad je često bilo nejasno kako se kreditna sposobnost izračunava. S novim, pojednostavljenim modelom, i laici će, kažu, moći lakše razumjeti izračun.

A tu je i obaveza da se sve vozačke dozvole izdane prije 19. 01. 2013. moraju zamijeniti novom EU vozačkom dozvolom. Do 19. siječnja/januara na red dolaze dozvole izdane između 1999. i 2001. godine. Za zamjenu je nadležan ured za vozačke dozvole prema mjestu prebivališta.

No, kažem, to su samo neke od promjena.

Majo hvala ti.

Do sada smo govorili o praktičnim promjenama koje očekuju građane Njemačke u godini koja je upravo počela. No ova godina donosi i niz događaja koji bi mogli promijeniti politički i ekonomski krajobraz zemlje. Pritom se s najviše pažnje očekuju izbori u saveznim zemljama, prvo za zapadu zemlje u Baden-Württembergu a zatim i u Porajnju-Falačkoj. Ovdje bi jačanje Alternative za Njemačku (AfD) moglo promijeniti dosadašnje političke odnose.

No s posebnom pažnjom se očekuju izbori na istoku zemlje u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburgu - Zapadnoj Pomeraniji. Ovdje već mjesecima u ispitivanjima javnog mnijenja AfD uvjerljivo vodi i postoji mogućnost da u obje savezne zemlje/pokrajine osvoji većinu. Što to znači za daljnji razvoj događaja na saveznoj razini gdje ostale parlamentarne stranke odbijaju suradnju s najvećom oporbenom frakcijom AfD-a, postat će jasnije nakon formiranja vlada u ovim saveznim zemljama. U svakom slučaju bi se nakon izbora mogli promijeniti i odnosi u Bundesratu, parlamentarnom domu koji zastupa interese saveznih zemalja. 

Zanimljivo će biti i u Berlinu gdje se 20.9. bira novi saziv zastupničkog doma. I u Berlinu se očekuje jačanje AfD-a ali ne u tolikoj mjeri kao u ostalim saveznim zemljama/pokrajinama.

Na gospodarskom planu očekivanja su velika da bi financijski paket za pomoć posrnuloj privredi koji je vlada donijela prošle godine, mogao pokazati učinak. Ekonomski instituti su oprezni u procjenama koje su blago optimistične.

No gospodarski oporavak će ovisiti o mnogim vanjskopolitičkim faktorima na koje Njemačka i Europska unija u novim okolnostima preraspodjela moći između velikih sila poput SAD-a, Rusije i Kine, imaj sve manje utjecaja. To se prije svega odnosi na pitanje hoće li rat u Ukrajini nakon četiri godine biti okončan.