Njemačka: Ukupni kriminal pada, nasilje nad ženama raste. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 05.05.2026. 27:12 Min.. Verfügbar bis 05.05.2027. COSMO. Von Maja Maric.
Njemačka: Ukupni kriminal pada, nasilje nad ženama raste
Stand:
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
Njemačka glasi za jednu od najsigurnijih i najrazvijenijih zemalja Europe. No statistika koja prati opadanje ukupnog kriminala u državi, pokazuje da nasilje prema ženama - raste. Zašto? Tko su počinitelji i gdje sustav zakazuje? Nenad Kreizer govori o porastu femicida i seksualnog nasilja, "tamnim brojkama" koje statistika ne vidi i kontroverznoj izjavi kriminalista Dirka Peglowa. Maja Marić razgovara s aktivisticom Lanom Bobić o tome može li novi EU zakon o pristanku donijeti stvarne promjene?
Njemačka glasi za jednu od najsigurnijih i najrazvijenijih zemalja Europe. No statistika koja prati opadanje ukupnog kriminala u državi, uočila je jednu važnu i neugodnu iznimku. Dok je u 2025. zabilježeno oko 5,5 milijuna kaznenih djela, što je pad od oko 5,6% u odnosu na prethodnu godinu, nasilje prema ženama - raste.
Prema najnovijoj policijskoj statistici, seksualni delikti su u porastu, a broj silovanja povećan je za čak 9 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz dugoročni rast od više od 70 posto od 2018. godine. U takvom kontekstu, njemački kriminalist Dirk Peglow gostujući u jednom intervjuu, zaljučio je da, ako mora savjetovati žene, i ako ćemo se voditi statistikom, "žene bi bile sigurnije kada uopće ne bi ulazile u veze s muškarcima." Izjava koja je dočekana na nož što od strane muškaraca koji su se osjetili prozvanima, a što od strane raznih ženskih udruga jer se krivnja time djelomično svaljuje na žene. D
odatno pojašnjenje opet je uperilo svjetlo u problem koji nije rješiv savjetima poput "čuvajte se sumnjivih loše osvjetljenih ulica". Naime, statistika, kao i Dirk Peglow, pokazuju da se većina nasilja usmjerenog na žene ne događa u tim misterioznim "mračnim ulicama" ili od strane nepoznatih napadača, nego u prostoru koji bi trebao biti najsigurniji: u vlastitom domu, od strane partnera, bivših partnera ili muškaraca iz bliske okoline.
Zašto ne posustaju napadi na žene? I čini li netko nešto po tom pitanju? Sa mnom je Nenad Kreizer.
Nenade, koliko je rašireno nasilje nad ženama u Njemačkoj i Europi?
Nasilje nad ženama jedan je od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava u suvremenom društvu. Prema nedavno objavljenoj njemačkoj kriminalnoj statistici, broj prijavljenih slučajeva seksualnih delikata porastao je 2025. godine za 8,5 posto u usporedbi s prethodnom godinom, na ukupno 14.454 slučaja, dok je broj silovanja porastao za devet posto. Gotovo svaka šesta žrtva nasilja u intimnim vezama i obitelji stradala je upravo od ruke partnera ili bivšeg partnera. Samo 2024. godine gotovo 188.000 žena u Njemačkoj doživjelo je obiteljsko nasilje, a oko 54.000 žena seksualni delikt.
Na razini Europske unije slika nije ništa bolja: prema podacima Vijeća Europe, gotovo polovina svih žena u EU-u bila je od svoje petnaeste godine spolno uznemiravana barem jednom. Statistike, međutim, prikazuju samo vrh ledenjaka – prijavljeni slučajevi tek su manji dio stvarnog stanja.
Lana Bobić, feministička teologinja i aktivistica iz Zagreba, bavi se istraživanjem problematike strukturalnog nasilja, nasilja nad ženama, odnosa dominacije i subordinacije, uloge i položaja žena u Crkvi, te je uz to suosnivačica i/ili članica više aktivističkih inicijativa, organizacija i platformi vezanih uz ljudska prava, posebice ljudska prava žena, izbjeglica, manjinskih i marginaliziranih skupina u društvu.
Zadnjih 50 godina što se tiče institucionalnog odgovora na nasilje nad ženama došlo je do jako velikih promjena. To su gigantske promjene u odnosu na povijest. Jer vi niste prije 50, 60, 70 godina gdje imali prijaviti nasilje. Puno se tu napravilo, ali je isto tako došlo i do određenog backlasha da tako kažem, do određenog odgovora na to i kroz tu manosferu i različite fenomene koje možda najaktivnije pratimo na internetu, različite ultra tradicionalne pokrete koji zapravo žele zadržati tu paradigmu u kojoj je žena i dalje vlasništvo muškarca.
Nemojmo zaboraviti, to je bila činjenica do unatrag nekih stotinjak godina. Puno sam i rekla. I koliko god se mi danas deklarativno, nećemo složiti s tim, naravno da žena nije vlasništvo muškarca i tako dalje, to jesu stavovi koji su ukorijenjeni u našem društvu na razini da ne prepoznajemo sve manifestacije tih stavova. Manosfera i slični fenomeni kojima svjedočimo u digitalnom prostoru vrlo vokalno pokazuju te stavove koji sada opet isplivavaju i pokazuju se kao nešto što je još uvijek itekako prisutno.
Kompletan razgovor poslušajte u podcastu.
Zašto su stvarni razmjeri nasilja nad ženama vjerojatno još veći od onih u statistikama?
Službene statistike obuhvaćaju isključivo prijavljene slučajeve, a tamna brojka je iznimno visoka. Istraživanje tamnih brojki provedeno u veljači pokazalo je kako žene seksualne napade prijavljuju policiji u samo tri posto slučajeva, a muškarci u 14,5 posto slučajeva. Prema istom istraživanju, 17,8 posto svih žena i 4,8 posto svih muškaraca doživjelo je seksualni napad barem jednom u životu. U posljednjih pet godina žrtva silovanja bila je 1,5 posto žena i 0,2 posto muškaraca – razlika po spolu je, kako se u istraživanju ističe, „statistički značajna".
Razlozi za neprijavljivanje su višestruki: strah od nevjerice okoline, sramota, emotivna vezanost za počinitelja, nedostatak povjerenja u pravosudni sustav te često dugotrajna i traumatizujuća suđenja. Upravo zato su inicijative za bolju zaštitu i podršku žrtvama od ključne važnosti.
U zadnje vrijeme se u javnosti često može čuti riječ femicid. Što je femicid i koliko je žena ubijeno u Njemačkoj?
Femicid označava ubojstvo žene zbog njezina spola – konkretno, ubojstva motivirana hijerarhijskim odnosima spolova, u kojima (bivši) partneri, očevi ili braća smatraju kako imaju pravo vlasništva nad ženama i djevojkama. Najčešće se događa unutar (bivših) partnerskih odnosa, no može se zbiti i izvan njih. Pojam nastoji naglasiti strukturnu dimenziju nasilja – nije riječ o izoliranim, individualnim tragičnim slučajevima, već o sustavnom problemu.
Savezni ured kriminalističke policije (BKA) ipak upozorava kako jedinstvena zakonska definicija femicida na nacionalnoj razini još ne postoji, a motivi pojedinih ubojstava ne bilježe se sustavno u statistikama, što otežava cjelovitu sliku.
Koje su sve vrste nasilja nad ženama i tko su počinitelji?
Nasilje nad ženama pojavljuje se u raznim oblicima: tjelesnom, seksualnom, psihičkom i ekonomskom nasilju, ali i kao strukturno nasilje koje ograničava osobne slobode i životne mogućnosti žena. Sve je prisutnije i digitalno nasilje – kibernetičko uhođenje (cyberstalking), dijeljenje intimnih fotografija bez pristanka te deepfakeovi seksualnog sadržaja.
Počinitelji su u velikom broju slučajeva osobe iz neposrednog okruženja žrtve: partneri, bivši partneri, očevi ili braća. Nasilje u tim slučajevima najčešće izvire iz osjećaja posesivnosti i uvjerenja o pravu kontrole nad ženom. Femicid i nasilje nad ženama nisu privatni problem – stručnjaci i istraživači naglašavaju kako je riječ o strukturnom, društvenom problemu koji zahtijeva sustavne odgovore.
Što poduzimaju Europska unija i Njemačka za zaštitu žena?
Na europskoj razini poduzet je niz važnih koraka. EU je 1. listopada 2023. pristupila Istanbulskoj konvenciji, najsveobuhvatnijem međunarodnom instrumentu za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja. Godine 2024. donesena je direktiva kojom se na razini cijelog EU-a kriminaliziraju seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, kibernetičko uhođenje i dijeljenje intimnih slika bez pristanka. Nova EU-ova strategija rodne ravnopravnosti posebno je usmjerena na suzbijanje digitalnog nasilja, deepfake-ova i kibernetičkog nasilja nad ženama. Europske države godišnje ulažu stotine milijuna eura u projekte prevencije nasilja i zaštite žrtava.
U Njemačkoj svaka žena koja je doživjela ili doživljava nasilje može dobiti pomoć pozivom na broj 116 016 – besplatnu savjetodavnu liniju dostupnu 365 dana u godini, 24 sata dnevno, na više jezika i za žene s invaliditetom. Savjetovanje je anonimno i besplatno, a dostupno je i članovima obitelji, prijateljima te stručnjacima.
Postoji li u Europi jedinstvena pravna definicija silovanja i što se mijenja?
Do nedavno nije – i upravo je to bio jedan od ključnih problema. U Europi su dosad postojala tri različita pravna modela. U nekim državama silovanje se kažnjava samo ako je počinitelj primijenio tjelesnu silu ili joj prijetio. Drugi model, „ne znači ne", koji vrijedi u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj, definira silovanje kao spolni čin izvršen protiv prepoznatljive volje žrtve. Treći model, „samo da znači da", definira kao silovanje svaki spolni čin bez izričitog i dobrovoljnog pristanka – dakle, odsutnost pristanka, a ne prisutnost otpora kao kod "ne znači ne". Ovaj model, koji je uvela Švedska, vrijedi i u Belgiji, Danskoj, Hrvatskoj, Grčkoj i Španjolskoj, a Francuska ga je uvela u studenom 2025. pod dojmom potresnog slučaja Gisèle Pelicot.
Međustranačka inicijativa u Europskom parlamentu pokrenula je prijedlog kojim bi se "samo da znači da" standard uveo na razini cijele EU. Prijedlog je 28. travnja 2026. izglasan velikom većinom – 447 glasova za i 160 protiv. Cilj je jasan: u spolnim odnosima jedino „da" znači „da", a žrtva ne bi smjela morati dokazivati modrice da bi se njezin slučaj smatrao silovanjem.
