Što nedostatak kerozina znači za cijene avionskih karata?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 28.04.2026. 27:17 Min.. Verfügbar bis 28.04.2027. COSMO. Von Maja Maric.
Što nedostatak kerozina znači za cijene avionskih karata?
Stand:
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
U trenutku kada geopolitičke napetosti ponovno remete opskrbne lance, postavlja se pitanje: koliko je naš svakodnevni život zapravo ovisan o jednom jedinom energentu? U ovom slučaju - kerozinu. Što ova nestašica konkretno znači za putnike, ali i za njemačku ekonomiju koja ovisi o mobilnosti? A što je s hrvatskom turističkom računicom? Kako planirati ljeto? Hoće li putovanja postati luksuz? O tome razgovaramo s Nenadom Kreizerom, a zatim i regionalnim zrakoplovnim analitičarom, Alenom Šćuricem.
Nestašica kerozina, ili čak samo strah od nje, ponovno otvara pitanje energetske sigurnosti Europe. Nakon plinske krize i ovisnosti o ruskom plinu, sada se pokazuje koliko je europski promet, a time i gospodarstvo, oslonjeno na stabilne isporuke nafte i naftnih derivata iz politički nestabilnih regija.
Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo i logističko središte kontinenta, posebno je izložena. Zračni promet nije samo pitanje turizma, nego i ključni dio opskrbnih lanaca. Svako poskupljenje ili poremećaj u zračnom prometu izravno se prelijeva na cijene, izvoz i konkurentnost.
U pozadini su rastuće napetosti na Bliskom istoku i strateški osjetljive točke poput Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi značajan dio svjetske nafte. I dok se Europa suočava s vlastitim ograničenjima: smanjenim rafinerijskim kapacitetima i povećanom ovisnošću o uvozu gotovog goriva, hrvatski turizam, kao žila kucavica državne ekonomije, također može osjetiti ovu krizu kao ozbiljan udarac.
Što ovakva nestašica znači za putnike, a što za ekonomiju? O tome razgovaram s kolegom Nenadom Kreizerom.
Nenade, što je kerozin i zašto je toliko važan za zračni promet?
Kerozin (standardni Jet A-1) je gorivo dobiveno destilacijom sirove nafte. Za razliku od benzina ili dizela, ima iznimno nisku točku smrzavanja (do –47 °C) i visoku točku sagorijevanja, što ga čini jedinim pogodnim gorivom za letenje na velikim visinama pri ekstremnim temperaturama. Bez kerozina nema komercijalnog zračnog prometa – ne postoji zamjena koja bi se mogla koristiti u postojećim mlaznim motorima bez većih tehničkih preinaka.
Zašto trenutno dolazi do manjka kerozina?
Manjak je posljedica nekoliko istovremenih čimbenika. No trenutno prije svega govorimo o geopolitičkoj napetosti na Bliskom istoku i nestabilnost oko Hormuškog tjesnaca – kroz koji prolazi znatan dio svjetskog izvoza nafte. Manje sirove nafte znači i manje sirovina za proizvodnju kerozina u europskim rafinerijama. No, tomu treba dodati i činjenicu da se u rafinerijama u Perzijskom zaljevu i proizvodi 20 posto kerozina koji se koristi u Europi.
Tome se pridodaje strukturni problem europskih rafinerija, čiji su kapaciteti za preradu nafte u kerozin smanjeni proteklih godina. Europa stoga uvelike ovisi o uvozu gotovog kerozina iz Bliskog istoka i SAD-a – a ti su uvozi sada ugroženi.
Koliko dugo mogu europski aerodromi funkcionirati s postojećim zalihama?
Na nacionalnoj razini Njemačka, primjerice, zakonski mora održavati strateške rezerve nafte i naftnih derivata, uključujući kerozin, za 90 dana prosječne potrošnje. Međutim, operativne zalihe na samim aerodromima znatno su skromnije – najčešće dostatne za svega nekoliko tjedana normalnog rada.
Ako bi se prekinuo pomorski uvoz gotovog kerozina, tzv. tamponske zalihe u lukama poput Rotterdama presušile bi za četiri do šest tjedana. U slučaju ozbiljne krize država bi morala otpustiti strateške rezerve, no to bi nužno donijelo i ozbiljna ograničenja u prometu.
Koje su konkretne posljedice za putnike i gospodarstvo?
Posljedice su višeslojne. Putnici se već suočavaju s osjetnim rastom cijena karata, posebice pri kratkoročnom rezerviranju, jer zrakoplovne kompanije uvode ili povećavaju dodatke za gorivo. Dio linija bit će ukinut, a frekvencije smanjene. Za gospodarstvo su posljedice još ozbiljnije: Njemačka kao izvozna zemlja snažno ovisi o brzim i pouzdanim opskrbnim lancima. Zračni prijevoz tereta – lijekova, rezervnih dijelova, poluvodiča – bit će skuplji i manje dostupan, što će pogurati inflaciju i oslabiti konkurentnost. Tvrtke će morati ograničiti poslovna putovanja i prebaciti se na željezničke veze unutar Europe te digitalnu komunikaciju.
Što kažu odgovorni?
Tu su reakcije dvojake dok neki poput ministrice gospodarstva Katherine Reiche smiruju i predbacuju alarmizam tj. nepotrebno širenje straha, drugi poput povjerenice Bundestaga za turizam Anje Karliczek govore o mogućnosti da bi oni koji na godišnji odmor odlaze u neku od prekomorskih zemalja tamo mogli neplanirano i ostati. I to zbog prijeteće nestašice kerozina.
Katherina Reiche, ministrica gospodarstva
No neke kompanije poput recimo mađarskog prijevoznika WizzAir, koji leti i za ciljeve na zapadnom Balkanu se već žale na to da u nekim talijanskim aerodromima nisu mogli dobiti onoliko kerozina koliko su htjeli. Problem je riješen ali ostaje znak pitanja u zraku što pridonosi širenju nesigurnosti.
Veće kompanije poput Lufthanse, KLM-a ili SAS su nestašici kerozina doskočile time što su ukinule nerentabilne linije. Lufthansa je ugasila cijelu svoju flotu Citiline, no ova odluke je donesena mnogo prije aktualnih problema.
Što u tom slučaju preostaje putnicima?
Iz Njemačkog automobilskog kluba ADAC, koji se bavi i temama vezanima uz turizam, kažu da putnici u svakom slučaju imaju pravo na povratak kućama. Ili na povratak novca, što mnogima koji recimo, ostanu zarobljeni na kraju svijeta i nije neka utjeha. Stručnjaci iz ADAC-a priznaju da je situacija s otkazivanjem leta u slučaju nedostatka kerozina nejasna jer do sada u povijesti nije bilo takvih slučajeva. Isto tako nije jasno radi li se u slučaju nedostatka goriva o famoznoj „višoj sili“ u slučaju kada/koja zrakoplovne kompanije nisu dužne isplatiti obeštećenje.
Pa što se preporučuje putnicima: čekati da cijene karata, koje su već sad počele rasti zbog poskupljenja goriva, počnu padati?
Stručnjaci iz kompanije TUI odvraćaju od takvog plana. Karte sigurno neće pojeftiniti a onaj tko ih sada kupi barem ima garanciju da neće proći još skuplje. TUI također optužuje kompanije da špekuliraju cijenama jer se još ne može govoriti o konkretnim nestašicama. Ovdje je očito slučaj kao i kod naftnih kompanija koje podižu cijene goriva, iako se radi o gorivu koje je kupljeno još dok su cijene bile niske.
Postoje li dugoročna rješenja za smanjenje ovisnosti o fosilnom kerozinu?
Postoje, ali niti jedno/jedan, kao što je to slučaj i s automobilima, nije dostupno/dostupan odmah. Najvažnije je tzv. održivo zrakoplovno gorivo (Sustainable Aviation Fuel – SAF), koje se proizvodi iz bioloških ostataka ili sintetički uz pomoć obnovljivih izvora energije. Može se miješati s konvencionalnim kerozinom bez preinaka na motorima, a može se proizvoditi i u Europi, čime se smanjuje ovisnost o Bliskom istoku.
Problem je što SAF trenutno čini manje od jedan posto svjetske potrošnje goriva i višestruko je skuplji od fosilnog kerozina. Druga mjera jest obnova zrakoplovnih flota – najnovije generacije zrakoplova troše i do 25 posto manje goriva po putniku. EU je već propisala obvezno postupno povećanje udjela SAF-a u gorivu , ali kratkoročno to neće riješiti trenutačnu krizu.
Gost našeg podcasta je Alen Šćuric, zrakoplovni stručnjak i glavni urednik regionalnog portala za zračni promet Zamaaero koji se bavi zastupanjem, analitikom i marketingom u avijaciji.
Alene, koliko je ova priča o mogućoj nestašici kerozina realna, a koliko se radi o preventivnom alarmu tržišta?
Činjenica je da je u međuvremenu opskrba krenula na bolje. Činjenica je da je Europska unija rekla da će motivirati svoje članice da uvoze gorivo iz SAD-a koji nema problema s tim, ima viška goriva, samo je pitanje cijene. A kao što vidimo, cijena je otišla enormno gore, poglavito kerozina koji je negdje duplo skuplji.
Dakle, nije problem. Ako imate novaca, kupit ćete gorivo u SAD-u i bit će sve u redu. Tako da sama mogućnost nestanka kerozina ja ne vidim da će se desiti. Može se samo desiti da će još eventualno kerozin porasti u cijeni. Ostalo ja ne vidim da bi se moglo desiti.
Ne vidim neke mogućnosti da bi mogla stati opskrba u Europi, barem ne za sada. Osim ako ova kriza ne kulminira, ako rat ponovno ne krene i ne bude bitno gori nego što je bio, onda bi možda moglo biti nekakvih poremećaja na tržištu.
Možda je otkazivanje linija i frekvencija ne toliko radi manjka kerozina koliko radi cijene goriva koja je stvarno toliko velika da je demotivirajuća po kompanije.
Ako nešto možemo zaključiti iz ove priče, to je koliko je globalni sustav mobilnosti zapravo osjetljiv, i koliko jedan problem, koji počinje tisućama kilometara daleko, utječe na naš život. Radilo se tu samo o planiranju godišnjeg odmora ili ozbiljnom utjecaju na kućni budžet.
Za Njemačku, kao izvozno orijentirano gospodarstvo, to nije samo pitanje putovanja, nego i funkcioniranja industrije. Zračni promet ostaje ključan za brze opskrbne lance, a svaki poremećaj u opskrbi kerozinom znači veće troškove, sporije isporuke i dodatni pritisak na gospodarstvo koje je ionako pod izazovima.
Za zemlje poput Hrvatske to je još izraženije jer turizam ne ovisi samo o lijepom vremenu i čistom moru, nego i o stabilnosti opskrbe, cijenama goriva i dostupnosti letova.
Hoće li se situacija smiriti ili dodatno zakomplicirati, ostaje za vidjeti. No jedno je sve jasnije - era jeftinih i lako dostupnih letova više nije nešto što se može uzimati zdravo za gotovo, ni za putnike, ni za gospodarstva koja na toj mobilnosti počivaju.
