Električni automobil - brzi spas od skupog goriva?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 14.04.2026. 21:20 Min.. Verfügbar bis 14.04.2027. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Električni automobil - brzi spas od skupog goriva?
Stand:
Nenad Kreizer, Maja Marić, Boris Rabrenović
Rat na Bliskom istoku je uzrokovao rekordne cijene goriva koje su mnoge vlade u Europi, pa tako i njemačku, natjerale na donošenje mjera koje bi građanima trebale pomoći da lakše podnesu divljanje cijena. Istodobno je munjevito porasla potražnja za električnim automobilima, posebno rabljenima. Nenad Kreizer govori s Juricom Pechom iz Hrvatskog auto-kluba i Majom Marić o tome na što treba obratiti pažnju prilikom kupnje polovnog električnog automobila, kao i o reakcijama na mjere njemačke vlade.
Dok su oči svijeta uprte u Perzijski zaljev gdje trenutačno vlada primirje oči onih koji svakodnevno ovise o prijevozu vlastitim automobilom su uprte u semafore lokalnih benzinskih pumpi i cijene goriva koje su do sada bile nezamislive. Njemačka vlada je sada donijela neke mjere koje bi onima koji su ovisni o vlastitom prijevozu mogle olakšati svakodnevicu no za mnoge te mjere stupaju na snagu prekasno i nisu dostatne da bi ublažile financijski pritisak koje osjaćaju građani u svakodnevici.
Mnogi se sada okreću alternativnim pogonima i zato ni ne čudi da je tržište automobilima na elktrični pogon posljednjih tjedana doslovno eksplodiralo. No novi električni automomobili nisu za svačiji džep a kupovina rabljenih električnih automobila sa sobom donosi još mnoge nepoznanice.
Iz razgovora s kolegicom Majom Marić saznajemo koje je to mjere njemačka vlada donijela kako bi vozačima ublažila financijski šok na benzinskoj pumpi.
Majo, da pojasnimo, zašto su cijene goriva u Njemačkoj ponovno u središtu javne rasprave?
Ako ima onih koji slučajno ne znaju - od početka 2026. godine cijene goriva bilježe izražen rast, što je posljedica kombinacije globalnih geopolitičkih napetosti, te kretanja na svjetskom tržištu nafte. I tu posebno mislimo na rat na Bliskom istoku i poremećajima u opskrbi naftom koji su nastali kao posljedica.
U cijeloj Europskoj uniji cijene su naglo narasle: benzin je skuplji oko 15%, a dizel čak oko 30% u odnosu na kraj drugog mjeseca 2026. godine. U Njemačkoj su cijene među najvišima u Evropi, dizel prelazi 2,2 eura po litri, a benzin je također iznad 2 eura.
Njemačka, kao snažno industrijsko gospodarstvo, posebno je osjetljiva na takve promjene. Rast cijena benzina i dizela ne utječe samo na privatne budžete građana, nego i na ukupne troškove prijevoza, logistike i proizvodnje.
Koliko taj rast konkretno pogađa građane?
Za prosječno kućanstvo koje ovisi o automobilu, osobito u ruralnim područjima, ovi dodatni troškovi predstavljaju ozbiljan skok u financijskim izračunima. To dodatno opterećuje kućne budžete koji su već pod pritiskom inflacije, rasta cijena hrane i stanovanja. Upravo zato pitanje goriva ima i snažnu socijalnu dimenziju.
Kako je reagirala njemačka vlada?
Prvi odgovor na rastuće cijene goriva bio je paket mjera koji je početkom mjeseca usvojio njemački Bundestag. Benzinske postaje smiju povisiti cijene samo jednom dnevno - u podne, ali ih mogu sniziti u bilo kojem trenutku. Cilj je ograničiti nagle fluktuacije cijena.
Najnoviji prijedlog uključuje privremeno smanjenje poreza na gorivo za oko 17 centi po litri, ali samo na dva mjeseca. Paket vrijedan oko 1,6 milijardi eura zamišljen je kao kratkoročna pomoć građanima i privredi.
Međutim, tu počinje politički sukob.
Kritičari tvrde da takve mjere ne rješavaju problem dugoročno i da postoji realna opasnost da najveću korist zapravo imaju naftne kompanije, a ne građani. Također, postavlja se pitanje, šalje li država pogrešan signal time što i dalje subvencionira fosilna goriva umjesto da ubrza energetsku tranziciju?
S druge strane, vlada pokušava balansirati između socijalne stabilnosti i klimatskih ciljeva. U istom paketu mjera najavljuju se i reforme poreza te dodatni poticaji za građane, ali i podrška tzv. „tehnološki neutralnom” pristupu, što znači da Njemačka ne želi potpuno odustati od motora s unutrašnjim sagorijevanjem, nego ostavlja prostor i za alternativna goriva.
Jesu li takve mjere već korištene u prošlosti?
Da, slične mjere već su uvedene tijekom energetske krize 2022. godine. Tada je tzv. „tank rabat“ privremeno smanjio cijene goriva, ali su analize pokazale da korist za građane nije bila jednako velika kao što se očekivalo. Dio ušteda nije se u potpunosti prenio na potrošače, što je otvorilo pitanje učinkovitosti takvih intervencija.
Predaja automobilskih ključeva
Koje su glavne kritike aktualnih prijedloga?
Kao što smo spomenuli, kritičari upozoravaju da se radi o kratkoročnom rješenju koje ne adresira temeljni problem ovisnosti o fosilnim gorivima. Također, postoji zabrinutost da smanjenje poreza može oslabiti klimatsku politiku države jer se time smanjuje poticaj za smanjenje potrošnje goriva. Dodatno, dio ekonomista ističe da bi ciljane mjere, primjerice izravna pomoć najugroženijim kućanstvima, mogle biti učinkovitije.
A upravo tu dolazimo do druge strane priče - električnih automobila.
Visoke cijene goriva već imaju direktan efekt na tržište. U Njemačkoj i širom Europe raste interes za električna vozila. Samo u ožujku 2026. prodaja električnih automobila u Europi narasla je za čak 37% u odnosu na prošlu godinu.
Na što treba obratiti pažnju prilikom kupovine rabljenog električnog automobila i isplati li se brzi prelazak na ovaj pogon pitali smo stručnjaka za mobilnost Juricu Pecha iz Hrvatskog automobilskog kluba.
Gospodine Pech, kod električnih automobila je tu sve nešto novo. Na što treba obratiti pažnju kod kupovine?
Ključ kod električnih automobila je naravno isto tako starost, tehnologija, jer se kod električnih automobila tehnologija mijenja praktički svjetlosnom brzinom.Ali ono što je zapravo posebno važno, kod ljudi kojima tehnologija nije posebno važna, je stanje baterije. Kao što znate, električni automobili imaju ključnu komponentu, a to je baterija. I upravo o njezinom stanju ovisi koliko će električni automobili biti iskoristivi u budućnosti, dakle, nakon što ih kupite sa 5, 6, 7 godina starosti. Ono što se svakako preporučuje, a i u Njemačkoj je već dostupno da svi vozači koji planiraju kupiti električni auto provjere stanje baterije automobila prije nego što ga kupe. To je danas moguće i postoje i uređaji i software s kojim se to može provjeriti.
Nekad se koristila kombinacija prijeđenih kilometara i starosti automobila. Što je kod baterije presudno? Jedino mjerenje u nekom stručnom servisu ili se onako može od oka procijeniti je li neka baterija u redu ili nije?
Ja bih svakako preporučio da ljudi provjere u servisima stanje baterije. Dakle, ne postoji neka vjerodostojna metoda pomoću koje biste vi samo s pogledom na automobil ili s testnom vožnjom znali u kakvom je stanju baterija. Naravno da imate i u trenutku kad kupujete automobil informaciju o napunjenosti baterije i dometu koji taj automobil može prijeći s određenom napunjenošću baterije, ali svakako bih preporučio da ljudi pogledaju i provjere stanje baterije, jer to danas doista nije teško, a pružit će im veliku sigurnost tijekom godina u kojima će koristiti taj automobil.
Proizvođači električnih automobila obično se osiguravaju i daju jamstva od 7 do 8 godina na stanje baterije i kažu da će kapacitet baterije ostati iznad 70% u tih 8 godina ili uz 160.000 prijeđenih kilometara. Ali svi su slučajevi individualni, sva su vozila na neki način posebna i jedini način da budete sigurni je zapravo da provjerite stanje baterije i to bih uvijek preporučio.
Znači li to da prelazimo svi na električne aute?
Električna mobilnost svakako sve više dobiva na značaju kao alternativa klasičnim vozilima. Podaci za Njemačku pokazuju da je tijekom 2025. godine registrirano više od 800.000 električnih i plug-in hibridnih vozila. U pojedinim mjesecima početkom 2026. električni automobili činili su oko četvrtine svih novih registracija.
Rast prodaje električnih vozila rezultat je kombinacije državnih poticaja, tehnološkog napretka i promjene ponašanja potrošača. Međutim, u posljednje vrijeme sve važniji faktor postaju upravo visoke cijene goriva. Za mnoge građane prelazak na električni automobil više nije samo ekološka odluka, nego i ekonomska.
Postoje li ograničenja tog trenda?
Unatoč rastu, električna vozila i dalje su skuplja u početnoj kupnji u usporedbi s klasičnim automobilima. Infrastruktura za punjenje, iako se kontinuirano širi, još uvijek nije ravnomjerno razvijena, osobito izvan većih gradova. Također, promjene u državnim subvencijama stvaraju određenu nesigurnost među kupcima.
Može li se reći da visoke cijene goriva ubrzavaju energetsku tranziciju?
U određenoj mjeri da. Visoke cijene djeluju kao tržišni signal koji potiče traženje alternativnih rješenja. Međutim, taj proces nije linearan niti jednak za sve društvene skupine. Oni s manjim prihodima često nemaju mogućnost brzog prelaska na skuplje tehnologije, što otvara pitanje socijalne pravednosti.
Što možemo očekivati u narednim mjesecima?
Ako cijene goriva ostanu visoke, pritisak na vladu će rasti. Kratkoročne mjere poput smanjenja poreza vjerovatno će se ponavljati, ali ključna dilema ostaje ista: treba li Njemačka pomagati građanima kroz jeftinije gorivo ili kroz brži prelazak na električnu budućnost?
Od odgovora na to pitanje zavisi ne samo cijena na pumpama, nego i smjer kojim će ići cijelo društvo.
I možda najvažnije: hoće li ova kriza biti samo još jedan prolazni šok ili trenutak koji će trajno promijeniti način na koji se krećemo, to ćemo tek vidjeti s vremenom.
