Kako od djeteta napraviti milijunaša?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 08.04.2026. 21:05 Min.. Verfügbar bis 08.04.2027. COSMO. Von Maja Maric.
Kako od djeteta napraviti milijunaša?
Stand:
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
Može li se od male mjesečne štednje stvoriti milijunaša? Njemačka uvodi "Frühstart‑Rente" – ranu startnu mirovinu za djecu. Nenad Kreizer objašnjava kako složena kamata i pametne investicije mogu pretvoriti skroman početak u veliko nasljedstvo. Koji su stvarni rizici i druge opcije, Maja Marić razgovara sa financijskim savjetnikom Dušanom Šubarevićem.
Štednja za vlastito dijete nije rijetkost. Mnoge banke nude posebne ponude za štednju do punoljetnosti. Često su i bake i djedovi, kumovi ili bliža rodbina oni koji sudjeluju u ovakvom prikupljanju sredstava kako bi dijete, kada navrši 18 godina, imalo za platiti auto-školu, vozački ispit, a neke vrste stambenih štednji se koriste i kao polozi za kasnije stambene kredite. Nije nova vijest da, ako mogu, ljudi pokušavaju staviti dio novca sa strane. Za crne dane, za sebe, ali i za svoju djecu.
Njemačka uvodi novi program pod nazivom Frühstart-Rente, doslovno "rana startna mirovina" koji ima cilj potaknuti ranu privatnu štednju za starost — naročito kod djece i mladih.
Više o ovom programu donosi Nenad Kreizer.
Što je to Frühstart-Rente?
Radi se zapravo o mirovini s ranim početkom uplaćivanja, to je planirana vladina mjera za privatno mirovinsko osiguranje. Izvorno je najavljeno da će se pokrenuti 1. siječnja/jan uara 2026., ali se očekuje da će se pomaknuti na još uvijek nepoznat datum 2026. ili čak najkasnije 2027.
Cilj je postaviti financijske temelje za budućnost djece - ne kroz tradicionalne modele štednje poput štednih računa, nego kroz dugoročna ulaganja na tržištu kapitala.Vladajuća koalicija želi time poslati snažan signal i promjenu načina razmišljanja a glavna poruka je: planiranje mirovine ne počinje s prvom plaćom, nego može početi već u djetinjstvu.
Kako to konkretno izgleda?
Za svako dijete u Njemačkoj u dobi od šest i više godina, 10 eura mjesečno će se uplaćivati na državno subvencionirani mirovinski štedni račun. Dakle 10 eura na poklon od države i to do napunjenih 18 godina. Preduvjet je da se taj račun redovito ulaže u široko diverzificirane vrijednosne papire. Dakle ne na manji broj obveznica što predstavlja veći rizik nego na široku paletu vrijednosnih papira koji ne služe obogaćivanju nego sigurnim prihodima. Subvencija traje do djetetovog 18. rođendana. Pravo na nju imaju sva djeca koja pohađaju obrazovnu ustanovu u Njemačkoj.
Radi li se o 10 eura ili su mogući i veći iznosi?
Sadašnji model predviđa i individualne uplate, sve to ovisi koliko su roditelji ili rodbina voljni uplaćivati. Do sada su bake i djede u Njemačkoj tradicionalno štedjeli kako bi unuku ili unuci za 18 rođendan kupili automobil, sada se taj novac može upotrijebiti za buduće mirovine.
Christoph Stibbe iz Sparkasse Koblenz kaže za ARD da ovaj model otvara mnoge mogućnosti od čega ovisi i konačni kapital. On kaže da je povrat veći što se više i ranije uplaćuje i to zbog učinka složene kamate. „Ako povećate iznos s deset na 100 eura, moguće je čak i milijun eura“, kaže Stibbe.
Otvaraju li se ovi računi za dionice u normalnim bankama? Kako to izgleda?
Neki stručnjaci savjetuju da se ne koriste banke ili štedionice, tvrdeći da je njihovo upravljanje skuplje i prednost daju online bankama koje nude povoljne račune tzv. Neobrokere preko kojih se upravlja aplikacijama i lako ih je kontrolirati. No mišljenja oko toga treba li novac povjeriti online bankama ili klasičnom bankaru u podružnici iza ugla je pitanje ukusa. I jedan i drugi model imaju svoje prednosti i mane.
Naš gost je financijski stručnjak, Dušan Šubarević iz Frankfurta, sa uredom u Offenbachu.
Gospodine Šubareviću, pitanje koje zanima mnoge je kako konkretno od djeteta napraviti milijunaša?
Vrlo lako možete da napravite, kao što ja radim, decu milionere. Znači, nije smešno uopšte, zaista je tako. Štedne knjižice zaboravite, na to nema ništa. Tagesgeld konto zaboravite, na to isto nema ništa, na kraju će se potrošiti. Sad zamislite sledeću situaciju: dete se rodilo, od njegovog trećeg meseca roditelji recimo uplaćuju 85 evra mesečno. Imamo sad trenutno Kindergeld od 255 evra. 85 evra mesečno je dosta, to je 2,85 evra dnevno. To se uplaćuje do detetove dvadesete godine i onda se staje. Novac se ostavlja tamo. I znate koliko dete dobija od 21 godine do recimo, 60 godine? Šta mislite?
Pa ja ne znam ni otprilike, ja bih sad rekla 50 tisuća eura.
Okruglo jedan milion.
Ozbiljno?
Ozbiljno. Znači, pričamo o 85 eura mesečno svakog meseca 20 godina. Onda staju uplate, ostavi se novac, dolazi onaj "zinsen zins effekt" i taj novac se višestruko kamatira. Što se kaže na kamatu dođe kamata, na kamatu kamatu dođe opet kamata, na kamatu kamatu kamatu dođe opet kamata itd. i dođete do miliona. Ja imam jako mnogo klijenata koji su to okusili, tako da kad bi oni mogli da pričaju i da prave marketing, bio bih vrlo srećan.
Ceo razgovor sa gospodinom Šubarevićem poslušajte u podcastu.
Je li ovaj model jedinstven?
Ne baš. Njemačka kada je u pitanju oslanjanje na tržište vrijednosnim papirima u okviru mirovinskog osiguranja kaska za ostalim industrijski razvijenim nacijama.
Jedan primjer je švedski premijski mirovinski sustav, u kojem se dio državne mirovine ulaže u fondove. Sličan se model primjenjuje i u Norveškoj. Takozvani plan 529 u Sjedinjenim Državama - državno subvencionirani investicijski račun za obrazovanje i planiranje mirovine je također jedan od modela koji su poslužili kao uzor.
I u Njemačkoj su i prije postojali i postoje modeli mirovinskog osiguranja mimo klasičnog sustava. Za razliku od Riester mirovine ili drugih tradicionalnih proizvoda, ovdje fokus nije na aspektu osiguranja, već na mogućnosti korištenja dugoročnog rasta na tržištu kapitala.
No u međuvremenu nije u potpunosti sigurno da će do ovakvog oblika privatne mirovinske skrbi doći.
Kako javljaju neki mediji Ministarstvo financija, koje je u rukama socijaldemokrata razmatra drugačiji pristup: Umjesto pojedinačnih depozita, novac bi se mogao uplaćivati u jedan već postojeći državni fond kojim bi se upravljalo centralizirano. Djeca bi primala isplate tek s 18 godina. Logika koja stoji iza ovog modela je ta da bi sva djeca jedne generacije imala udio u ovom projektu ne samo ona čiji roditelji su zaista i otvorili nalog za ranu mirovinu.
No kritičari ovog modela kažu da ovaj model ima mnogo mana, između ostalog i tu da ne pruža mogućnost da roditelji i rodbina uplaćuju u ovaj fond. Zato se i dalje inzistira na privatnom modelu koji bi bio državno subvencioniran.
Političari CDU-a optužuju SPD za potkopavanje koalicijskog sporazuma i blokiranje konkurencije. Umjesto jednokratne isplate s 18 godina, tvrde, fokus bi trebao biti na dugoročnom uvođenju mladih štediša u privatno organizirani račun za mirovinsku štednju – a ne kroz kolektivni državni model.
No ni ta državna subvencija nije zajamčena jer odjednom nedostaju sredstva.
Mnogi kritiziraju činjenicu da su za sada u planove uključeni samo oni koji su rođeni 2020. koji će sljedeće godine, kada bi zakon trebao stupiti na snagu, imati šest godina. Za subvenciju njihove rane mirovine je za sada izdvojeno 100 milijuna eura. Potpuno je otvoreno hoće li u ovaj oblik mirovinske skrbi biti uključena i djeca prijašnjih generacija, dakle rođena prije 2020.
Financijski stručnjaci smatraju da je sramotno da vlada koja se planira zadužiti za rekordnih 140 milijardi eura, toliko malo izdvaja u tako važan projekt kao što je stabilizacija budućih mirovina.
Kako sada stvari stoje sa zakonom?
Trenutačno je, kao što možemo vidjeti, osnovna ideja tu ali s mnogo nepoznanica. Osim pitanja hoće li biti uključene i starije generacije, tu je i pitanje proširenja subvencija. Prvi nacrt zakona se očekuje do kraja 11 mjeseca ali s obzirom na još uvijek duboka neslaganja među koalicijskim partnerima i ovaj rok je u međuvremenu upitan.
