Alida Bremer: "Tesla ili Zatvaranje krugova". COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 07.05.2026. 26:55 Min.. Verfügbar bis 07.05.2027. COSMO. Von Amir Kamber.
Alida Bremer: "Tesla ili Zatvaranje krugova"
Stand:
Amir Kamber, Davor Korić, Boris Rabrenović
Amir Kamber razgovara s Alidom Bremer o njenoj knjizi „Tesla ili Zatvaranje krugova“. Istaknuta autorica, dobro poznata u njemačkim i našim književnim krugovima, već godinama djeluje kao važna posrednica između kultura i jezika. Bremer ovaj put upoznajemo prvenstveno kao spisateljicu. Književni selektor Davor Korić nas detaljnije uvodi u njeno stvaralaštvo i tematiku novog romana koji je autorica pisala na njemačkom jeziku. Čiji je Tesla? Ko je doktor Ante Matijaca?
Danas se bavimo literaturom. Knjiga koju predstavljamo nosi naslov: Tesla ili Zatvaranje krugova“ književnice Alide Bremer. koja je veoma poznata i u njemačkim i u našim književnim krugovima.
Istaknuta i uspješna posrednica između jezika i kultura - posebno kada je riječ i o vezi između Njemačke i Hrvatske. Prevoditeljica, moderatorica, brojnih književnih i kulturnih promocija. Desetak posljednjih godina piše i objavljuje vlastita djela.
Upravo u toj ulozi - ulozi spisateljice je upoznajemo danas. Idemo onako kako smo naučili: Najprije od kolege Davora Korića slijedi kratka uvertira u lik i djelo Alide Bremer.
A nakon toga idemo u razgovor, sjedamo u avion, sa samom spisateljicom romana: Tesla ili Zatvaranje krugova! Kakav sad avion? E to ćete saznati nešto kasnije.
Alida Bremer je veoma poznata u njemačkim i u nasim književnim krugovima....prevoditeljica s hrvatskog na njemački, moderatorica brojnih književnih promocija ne samo hrvatskih nego i pisaca iz cijele regije, a desetak posljednjih godina piše i objavljuje vlastita književna djela.
Alida Bremer se cijeli život bavi književnošću. Rođena je 1959. godine u Splitu, a svjetsku književnost je studirala u Beogradu. Nakon studija se seli u sjevernonjemački grad Münster gdje se dalje obrazuje, uči njemački jezik i radi kao znanstvena suradnica, visokoškolska docentica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu, a u Saarbrückenu je doktorirala i objavila monografiju o poetici postmodernog kriminalističkog romana. Urednica je dviju serija hrvatske suvremene književnosti, zatim nekoliko tematskih antologija u suradnji s različitim njemačkim i austrijskim književnim časopisima te jedne antologije svjetske književnosti.
Veoma aktivna i agilna kada se radi o izboru literarnih ostvarenja vrijednih za obljavljivanje na njemačkom jeziku.
Da naročito kada je riječ o savremenim književnim djelima pisaca iz regije Jugoistične Evrope. Tako je na primjer na njemački prevela kultni roman nedavno preminulog Renata Baretića „Osmi povjerenik“ kao i djela jednog od najznačajnijih pisaca iz naše regije Bore Ćosića, pa Predraga Matvejevića i Dragana Velikića, ali i mnogih mlađih pisaca. Također je bila prva voditeljica međunarodnog prevodilačkog projekta Traduki, kao i članica brojnih komisija i žirija. Tako je neko vrijeme suodlučivala o nagradi za Evropsko razumijevanje Leipciškog sajma knjiga. Od 2014. godine je samostalna i slobodna spisateljica. Tako je svoje ogromno teorijsko znanje krunisala originalnim i kreativnim književnim radom. Roman koji preporučujemo našim slušateljima i posjetiteljima našeg podcasta „Tesla ili Zatvaranje krugova“ („Tesla oder die Vollendung der Kreise“) je njen treći roman.
Šta je tema ovog njenog novog romana, koji je autorica pisala na njemačkom jeziku, a kojeg je na hrvatskom u prijevodu Bojane Bajić objavila ugledna izdavačka kuća Fraktura.
Ova knjiga je romansirana biografija jednog hrvatskog liječnika koji je kao mladić otišao u Ameriku, tamo se školovao i imao rijetku priliku upoznati najznamentijeg južnoslavenskog naučnika Nikolu Teslu, koji je slavu stekao u Americi. Roman je nastao na osnovu neobjavljenih sjećanja punih dojmljivih opažanja i detalja, koje je pred kraj svog životnog puta napisao Ante Matijaca u Kaštel Lukšiću kraj Splita, a koje je autorici ustupila njegova unuka. Dakle Ante Matijaca, kojeg autorica u romanu oslovljava kao Anton kako bi naznačila da je riječ o književnom liku, je stvarna ličnost kao što je bio i znameniti Nikola Tesla čiji je život temeljito istražen i o kojem je napisana opsežna biografska, stručna i fiktivna literatura i snimljeno nekoliko igranih filmova. 1917. godine Matijaca je svoju studiju o principima elektromedicine posvetio ovom znamenitom izumitelju, učenjaku i znanstveniku, čijim otkrićima je bio zadivljen. Ali, kako se ova studija ne nalazi u zaostavšitini velikog naučnika, koja je sačuvana i izložena u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, Alida Bremer je na osnovu stvarnih činjenica pustila mašti na volju i napisala veoma zanimljiv i uzbudljiv roman.
Odlomak iz knjige „Tesla ili Zatvaranje krugova“
„Kada se okupljaju ljudi, sakupljaju se i bolesti“, ustanovio je doktor Winter, „protiv toga se ne može, ali zato je ljudski genij izmislio medicinu. U njoj je objedinjeno cjelokupno znanje čovječanstva kako bi se započela ova neravnopravna borba protiv bolesti.“ Pokazao je na jednu od uramljenih slika na kojoj je bila zmija ovijena oko štapa. „U tu borbu ne idemo nenaoružani“. Prema doktoru Winteru, sve što nas čini ljudima, dakle naši osjećaji i misli i ono što općenito nazivamo duhom, sve je to proizvod raznih funkcija našeg tijela, a ono je podložno bilo kakvom poremećaju; poremećaji se mogu javiti iznutra i izvana, i to bilo kada, zato bi bio pokazatelj neznanja samo na doseljenike gledati kao na potencijalno bolesne, jer bi svakom biću koje logično razmišlja moralo biti jasno da su se i oni mogli zaraziti međi starosjediocima Newyorčanima. On sam je već liječio oboljele od tuberkuloze koji su se bez sumnje zarazili u New Yorku, a ne negdje u Europi. Bolesti su se neumorno izmjenjivale i nisu hajale za porijeklo žrtve ili za to tko je kamo stigao prije, a tko poslije. To je neizbježan tijek stvari i bilo bi apsurdno zbog toga se prestati kretati svijetom. Naprotiv, njegova je teza bila da što se ljudi više kreću, to čovječanstvo postaje otpornije na bolesti.“
Znači njen roman se zasniva na stvarnim događajima, ali se razvija kao fikcija.
Upravo tako, sjećanja doktora Matijace i biografski podaci iz života znamenitog naučnika su poslužili kao inspiracija autorici da se upusti u njihov odnos i opise njihovih susreta u New York-u. Slično kao i u njena dva prethodna romana. U njenom prvom „Olivin vrt“ („Olivas Garten“) riječ je o svojevrsnoj obiteljskoj pripovijesti, napisanoj na osnovu ostavštine njene bake Olive iz Vodica kod Šibenika, koja prati žene iz nekoliko generacija i kroz njihove pojedinačne sudbine piripovijeda o vremenima i okolnostima u kojima su živjele. I u svom drugom romanu „Snovi i kulise“ („Träume und Kulissen“) Alida Bremer dočarava atmosferu u kojoj se predosjeća rat u njenom rodnom gradu Splitu 1936. godine.
Da li se i u njenom novom romanu autorica bavi ne samo životima glavnih likova nego i istorijskim i političkim događajima turbulentnog 20-tog vijeka.
Alida Bremer započinje ovaj roman odlaskom Ante Matijace u Ameriku 1905. godine nakon što je učestvovao u demonstracijama protiv tadašnje austrougarske vladavine. Zbog toga mu je zabranjeno dalje školovanje, pa mu ne preostaje ništa drugo nego odlazak u Ameriku. Za njega i njegovog najboljeg druga Italijana Ernesta s kojim se zbliži za vrijeme duge plovidbe, kao i za brojne migrante iz Evrope, Amerika predstavlja obećanu zemlju. No pored toga što je to zemlja tehnoloških dostignuća i beskrajnih mogućnosti za hrabre i odlučne, Amerika je i poprište borbe za opstanak. I dok Ernesto sanja da postane pisac, ambiciozni, vrijedni i marljivi Ante započinje studij medicine. Tokom svog uspona u New Yorku Ante i Ernesto će upoznati znamenitog naučnika Nikolu Teslu čovjeka vizija, koji je razumio nevidljivo, neizrecivo i nedefinirano, i koji je želio čovječanstvu darovati svemirsku energiju. Ernesto će sanjati o tome da o ovom geniju napiše dramu koju će nazvati „Tesla ili Zatvaranje krugova“, po čemu je ova knjiga dobila naslov, a Ante će nakon što pokloni Tesli svoju studiju o principima elektromedicine dobiti od njega spise o tajnom oružju koje bi trebalo da osigura trajni mir na zemlji.
U ovom romanu također je zanimljivo kako autorica, opisujući ključne momente u životu doktora Matijace, sve do njegove smrti 1980. kada umire drug Tito i kada se naslućuje raspad zemlje u kojoj se Tesla rodio, prati tehnološki napredak medicine tokom 20-tog vijeka. Da ne otkrivam dalje pojedinosti iz romana potencijalnim čitateljima, evo jednog odlomka s početka romana u kojem se Ante Matijaca, koji se zapošljava u Muzeju anatomije, zahvaljujući njemačkom doktoru Winteru, odlučuje da se posveti medicini.
Alida Bremer, autorica romana "Tesla ili Zatvaranje krugova":
Alida Bremer
Tesla je sin jednog pravoslavnog svećenika iz pravoslavne obitelji, iz tadašnje Austro-Ugarske, iz dijela koji je današnja Hrvatska. On je etnički srbin. Ono što mi danas, dakle pravoslavaci iz Hrvatske, ali ono što danas sigurno zovemo etničkim srbima, a istovremeno je građanin Austro-Ugarske i građanin današnje Hrvatske, koji da nije posjetio realnu gimnaziju u Karlovcu i imao tamo nastavnike i profesore koje je imao, možda ne bi bio ono što je postao. To sam on govori u svojoj autobiografiji. Znači njega određuje naravno i njegovo okruženje. Svakako pripada jednima i drugima, a pripada naravno i cijelom svijetu.
Naravno on je i Austro-Ugarski znanstvenik, i američki znanstvenik i u velikom smislu je amerikanac po načinu kako je radio, kako je stvarao, kako je na kraju krajeva ostvario svoju egzistenciju. Puno toga je tu jako američko i ne slavensko, ali je i slaven, koji ima svijest o svom slavenskom porijeklu. Mislim, u svakom slučaju je složena osoba, ali složena na onaj način na koji smo svi mi, koji smo se nekako makli iz svog sela.
Evo i nas dvoje koji ovdje razgovaramo, smo se makli iz svojih sredina i postajemo kroz to odmah složeni, zato što nosimo više identiteta, upoznali smo različite kulture, različite jezike. Tesla sam je bio jako obrazovan, govorio je stvarno jako, jako dobro strane jezike, različite strane jezike, naravno savršeno njemački, imao je korespondenciju na njemačkom, isto tako savršeno engleski, ali govorio je i druge jezike i to recimo tu stranu, njegovu poliglotsku stranu isto spominjem u romanu, ona igra veliku ulogu za mene u romanu.