20 godina samostalnosti: Kuda ide Crna Gora?

Crna Gora slavi 20 godina nakon referenduma kojim je proglasila državnu nezavisnost. Kako? Velikim koncertom Ricky Marina u Podgorici. No što, osim Rikija, ima za pokazati u medjuvremenu?

Nakon Slovenije, a onda i Hrvatske, Crna Gora najdalje je odmakla u procesu europskih integracija. Evropski dužnosnici vide ju kao prvu sljedeću/narednu članicu Evropske unije.

Članica je NATO saveza, koristi euro i formalno vodi prozapadnu vanjsku politiku. S druge strane, dvija desetljeća nakon referenduma, društvene i identitetske podjele nisu nestale. Premama procjenama analitičara, one su samo promijenile političku formu.

Prema istraživanjima javnog mnjenja u Crnoj Gori, iz posljednjih nekoliko godina, danas bi znatno veći broj građana podržao nezavisnost nego što je to učinilo 2006. godine. Pa ipak, politički prostor i dalje je snažno obilježen odnosom prema Srbiji, utjecajem Srpske pravoslavne crkve i nasljeđem tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista i Mile Đukanovića.

Istina, vlast se promijenila 2020. godine, ali ključna pitanja ostala su ista: jesu li izgrađene nezavisne institucije, koliko se država uspjela izboriti s korupcijom i organiziranim kriminalom, i da li je Crna Gora danas politički stabilnija nego u trenutku kada je postala nezavisna.

U međuvremenu, zemlja bilježi rast plaća i mirovina, ali isto tako i javnog duga. Kritičari upozoravaju na snažan stranački utjecaj na institucije i sve izraženiju polarizaciju društva.

Upravo zato jubilej nezavisnosti za jedne predstavlja potvrdu uspješnog državnog projekta, a za druge podsjetnik na propuštene reforme i duboke unutrašnje podjele. I dolazi li Ricky Martin slaviti s Crnogorcima kao poklon građanima ili da vlast ponudi narodu nešto iz poznatog "kruha i igara" priručnika?

Vesna, Crna Gora sutra obilježava 20 godina od kada je na referendumu obnovila državnu nezavisnost. Kako Crna Gora dočekuje taj dan u političkom smislu?

Crna Gora, 20 godina nakon obnove nezavisnosti, prema ocjenama evropskih zvaničnika, važi za prvu narednu članicu Evropske unije. Ove godine očekuje se da će zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja, a procjene su da bi već 2028. mogla biti primljena u EU. Pojedini analitičari, međutim, smatraju da je taj rok preambiciozan, ali da je do 2030. godine sasvim izvjesno da će parlamenti država članica podržati crnogorsko članstvo.

Crna Gora je 2017. godine postala članica NATO-a, i pored protivljenja dijela javnosti, priznala je nezavisnost Kosova i u strateškom smislu vodi proeuropsku politiku.

U proteklom periodu politički put Crne Gore trasirala je Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je danas u opoziciji, dok su na vlasti prosrpske stranke. Crna Gora je i danas duboko podijeljeno društvo, prije svega na Srbe i Crnogorce, ali sva istraživanja javnog mnjenja pokazuju da bi danas za nezavisnu državu glasalo i do 70 odsto građana.

Podsjetiću vas da je na referendumu 2006. godine 55,5 odsto građana glasalo za nezavisnost i da su to bili jedni od najstrožih uslova koje je neka država morala da ispuni.

Kako se to objašnjava?

Nezavisna država je, prema spomenutim istraživanjima, ispunila očekivanja i dijela onih koji su na referendumu glasali za zajedničku državu sa Srbijom. Oni kažu da nijesu zadovoljni današnjom Crnom Gorom, ali ipak smatraju da je u političkom i društvenom smislu bolja nego Srbija.

Jedan od ključnih argumenata, osim tradicionalnih veza Srbije i Crne Gore i činjenice da se i danas oko 30 posto građana izjašnjava kao Srbi, prije 20 godina bio je da će Crna Gora postati privatna država Mila Đukanovića. Šta se pokazalo u medjuvremenu? Da li je taj strah bio opravdan?

Da, to je bio jedan od ključnih narativa. Ako danas pitate one koji su bili za zajedničku državu i koji su i dalje za zajednicu sa Srbijom, rekli bi da jeste. Kao argument ističu da je Crna Gora danas država kriminala i korupcije, te da na njenoj teritoriji djeluju dva najjača kriminalna klana — kavački i škaljarski — u čijim je međusobnim obračunima ubijeno oko 80 osoba, među kojima je bilo i slučajnih žrtava.

S druge strane, pobornici nezavisnosti kažu da je taj narativ tada plasiran kako bi se svi koji su bili za nezavisnost predstavili kao kriminalci i lopovi. Međutim, u svim izvještajima EU ističe se problem korupcije i kriminala, ali i značajan napredak koji država ostvaruje u tom smislu.

Važno je pomenuti i da je DPS 2020. godine izgubio vlast. Mnogi visoki pravosudni i policijski zvaničnici su osumnjičeni, neki su u pritvoru, a bivša dugogodišnja čelnica crnogorskog pravosuđa Vesna Medenica prvostepeno je osuđena na deset godina zatvora. Njen sin Miloš je u bjekstvu i nedostupan državnim organima.

Ipak, protiv Đukanovića nema istraga, na šta je i on sam ukazao u intervjuu koji je dao ovih dana, kazavši da bi, da su do sada imali šta da nađu protiv njega, to već učinili.

Ima i onih koji kažu da je Crna Gora danas pod snažnim utjecajem Srpske pravoslavne crkve. Jesu li točne te procjene?

Vlast Demokratske partije socijalista, nakon 30 godina, smijenjena je poslije litija koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva zbog spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Prva vlada nakon promjene vlasti 2020. godine formirana je u manastiru Ostrog, a na njenom čelu bio je Zdravko Krivokapić, do tada široj javnosti nepoznati univerzitetski profesor, blizak SPC-u.

Od tada je uticaj crkve veoma veliki. Mnogi analitičari tvrde da Vladom upravlja upravo SPC, te da je doveden u pitanje sekularni karakter države. Maligni uticaj SPC evidentiran je i u posljednjim izvještajima EU.

Gdje je Crna Gora u ekonomskom smislu? Da li je država rasprodana i žive li građani danas ekonomski bolje?

Pojedini analitičari tvrde da su ključni resursi rasprodati. Ipak, za vrijeme vlasti DPS-a u državu je ušlo oko 11 milijardi eura stranih investicija, dok od promjene vlasti nema nijedne veće investicije.

U toku je postupak davanja aerodroma u koncesiju, kao i najava velikih investicija arapskog investirora Mohameda Alabara, nakon potpisivanja međudržavnog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tome se oštro protivi dio stručne javnosti.

Šta je s plaćama i penzijama?

Za vrijeme DPS-a plate i penzije uglavnom su godinama stagnirale. Nakon dolaska na vlast Pokreta Evropa sad, premijera Milojka Spajića, došlo je do značajnog povećanja plata, ali ne na osnovu zarađenog novca, već ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje i značajnim smanjenjem doprinosa za penziono osiguranje.

Povećane su i minimalna penzija i minimalna zarada. Međutim, došlo je i do velikog rasta cijena, velikog zaduženja i masovnog zapošljavanja u javnoj upravi, što je doprinijelo smanjenju broja nezaposlenih. Ipak, mnogi analitičari tvrde da je takvo stanje neodrživo i da će sve to doći na naplatu.

Navešću samo dva ekonomska pokazatelja: nezaposlenost je 2006. godine bila preko 30 odsto, a sada je oko 10 odsto. Javni dug je tada iznosio oko 700 do 800 miliona eura, odnosno manje od 40 odsto BDP-a, dok je danas oko 4,5 do 5 milijardi eura, odnosno oko 60 odsto BDP-a.

Kako će biti obilježen Dan nezavisnosti?

Dan nezavisnosti biće obilježen uglavnom brojnim koncertima. Vlada je u posljednjem trenutku izdvojila novac za organizaciju proslave, i to oko 2,6 miliona eura iz budžetske rezerve, što znači da taj novac nije bio planiran budžetom za tu namjenu.

Prije desetak dana saznali smo da će na centralnoj proslavi nastupiti svjetska zvijezda Riki Martin. U brojnim gradovima biće organizovane proslave i koncerti regionalnih zvijezda. Međutim, ne znamo kako će novac biti potrošen, niti koliko je koštalo angažovanje koncerta Rikija Martina.

S druge strane, predsjednik Jakov Milatović pripremio je svoj plan proslave, koji podrazumijeva niz aktivnosti, među kojima su debate i izložbe. Prvi put biće dodijeljen Orden crnogorske nezavisnosti, i to posthumno Branku Lukovcu, doajenu crnogorske diplomatije i jednom od lidera Pokreta za nezavisnost.

I za kraj, da li je Srbija 20 godina kasnije prihvatila realnost da je Crna Gora nezavisna država?

Srbija danas ima veliki uticaj na procese u Crnoj Gori. Na vlasti su i prosrpske stranke, posebno oličene u Novoj srpskoj demokratiji predsjednika parlamenta Andrije Mandića, predsjednik opštine Nikšić, koja je druga po veličini opština u Crnoj Gori, kaže da je njegova matična država Srbija.

U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da neće prisustvovati proslavi.

"Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas", napisao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u pismu građanima Crne Gore.

Iz Podgorice je odgovorilo Ministarstvo vanjskih poslova porukom da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju.

Vlast u Beogradu inače zamjera Podgorici odluku o ulasku u NATO savez, a posebno priznanje nezavisnosti Kosova. No, zanimljivo je, recimo, da je bivši predsjednik Srbije Boris Tadić na jednom panelu prije nekoliko dana u Podgorici kazao da je dobro što je Crna Gora postala nezavisna i da je pogriješio što je bio protiv.